Najugroženiji su sirari, povrćari i cvjećari. Ozbiljni voćari svoju robu (sad je sezona jabuka) najviše plasiraju kroz trgovačke lance iako se pitaju što će biti s jagodama čija prodaja kreće za nekoliko tjedana, a one se uglavnom prodaju na štandovima na ulicama gradova.

Savez malih sirara SirCRo uputio je molbu Stožeru civilne zaštite i Ministarstvu poljoprivrede da se ponovno otvore vrata tržnica jer, tvrde, sirari bez njih neće preživjeti krizu.

Njihova čelnica Romina Zadravec kaže kako dostava svježeg sira i svježeg vrhnja do kupaca uz propusnice može riješiti samo manji dio proizvodnje.

'Ostali smo zatečeni svime. Kupci ne znaju naše kontakte, niti mi njihove. Svi smo izgubljeni, a proizvodnja ne smije stati. Roba će nam propasti. Nemaju svi sirari zrionice i rashladne komore pa da ih napune polutvrdim i tvrdim sirom. Većina je ugrožena bez tržnica', izjavila je za tportal Zadravec.

U Hrvatskoj je više od 1000 registriranih proizvođača svježeg sira i vrhnja koji sad ne znaju kamo bi s mlijekom. Oko 120 obiteljskih gospodarstava ima male sirane i oni su u boljoj poziciji. Takvu siranu - obiteljsku siranu Kusanovec - vodi Zadravec.

'Do krize 80 posto naše proizvodnje činili su svježi sir i vrhnje. Sad ćemo se bazirati na polutvrdom siru jer nemamo drugog izlaza. Imamo 20 krava i dnevno preradimo 300 litara mlijeka. U zrionici imamo kapacitete za dva mjeseca. Inače, polutvrdi sir mora stajati toliko vremena. Nadam se da će se dotad sve riješiti i da će prodaja krenuti', rekla je Zadravec.

Nju, kaže, najviše boli to što se trgovački centri i dalje opskrbljuju uvezenom robom.

'Nitko ne pita male proizvođače povrća, sira i mlijeka bi li oni mogli dostaviti robu tim centrima. Oni uvoze, a naši proizvodi bit će bačeni', nezadovoljna je Zadravec.

Uvjerena je da bi se na tržnicama mogla organizirati prodaja, a da se ispune sve mjere Stožera civilne zaštite za suzbijanje epidemije koronavirusom.

Tako je Savez malih sirara SirCRo, između ostalog, predložio da na tržnicama mogu prodavati i kupovati samo osobe mlađe od 60 godina, uz obavezno nošenje maski i rukavica, da bude otvoren samo jedan ulaz u tržnicu s redarskom službom na ulazu i u prostoru tržnice (kod zatvorenih tržnica), a otvorene tržnice da se ograde privremenim upozoravajućim trakama te da se kupci puštaju također samo na jednoj strani. Uz to, da se organizira ograničenje ulaska od pet do 10 osoba odjednom na prostor tržnice (ili više, ovisno o veličini).

Otvaranje tržnica uz slične zaštitne mjere traži i Vjekoslav Budanec, predsjednik Zajednice udruga hrvatskih povrćara.

'Stanje je alarmantno. Mali OPG-i koji su vozili proizvode na tržnice nemaju kamo s robom. Srednji i veći OPG-i vozili su robu na veletržnice, ali su i one zatvorene. S druge strane uvoze se salata i mladi luk iz Italije, kojih ima u Hrvatskoj, umjesto da se organizira otkup domaćeg povrća za trgovačke lance', upozorio je Budanec.

U najtežoj situaciji trenutno su proizvođači koji su se bazirali na proljetne kulture kao što su mladi luk, rotkvica i blitva. Na vratima je Uskrs, a oni se boje da će im povrće ostati na poljima.

'Oni mogu odgoditi berbu za tjedan dana, ali ne i za mjesec. Ako ne prodaju povrće, neće imati kapitala za novi ciklus. Vlada i Ministarstvo poljoprivrede moraju reagirati', istaknuo je Budanec.