"Taj paradoks dodatno ugrožava cijelu stočarsku proizvodnju i plasman mesa i drugih proizvoda. Trenutna situacija zahtjeva intervenciju Vlade i resornog ministarstva", istaknuli su iz HPK nakon sastanka sektorskih Odbora vezanih uz stočarsku proizvodnju HPK.

Predsjednik HPK-a Mladen Jakopvić ocjenio je da je stočarstvo u izuzetno teškoj situaciji te stoga predlažu kratkoročne i dugoročne mjere koje treba donijeti.

Među kratkoročnim mjerama navodi da je potrebno izračunati trenutni gubitak po pojedinim sektorima temeljem čega bi se zatražila njegova nadoknada. Potrebno je također osigurati sastanak s ministarstvom i Vladom o tome na koji način sačuvati stočni fond jer neće biti stočne hrane s obzirom da sve žitarice odlaze u izvoz. 

Među dugoročnim mjerama su osiguranje profitabilnosti, zatim usmjeravanje mjera iz Programa ruralnog razvoja prema preradi koje će moći koristiti isključivo primarni proizvođači. Potrebno je također osigurati veću fleksibilnost vezano za klanje i prodaju na gospodarstvima, staviti zelenu energiju u službu poljoprivrede (solari na farme), vidljivo označiti hrvatski proizvod, osigurati dostupnost u vitrinama te osigurati robotizaciju i informatizaciju farmi novcem iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (NPOO).

Nigdje u NPOO nema govora o poljoprivredi ili je zastupljena vrlo malo, ustvrdio je Jakopović, dodavši da se uopće ne spominje robotizacija i informatizacija farmi, a to je ključno za opstojnost sektora.

Zvonimir Širjan iz Odbora za tovno govedarstvo je kazao kako se u stočarstvu trenutno bilježe enormni gubici.

"Na takav način se više ne može proizvoditi jer su troškovi proizvodnje otprilike 30 posto veći nego što je cijena po kojoj prodajemo svoje proizvode. Naprosto nema perspektive s obzirom na ovakvu sušu i cijenu žitarica koja je u godinu dana otišla za 70 posto gore", istaknuo je.

I Igor Rešetar iz Odbora za mljekarstvo je također upozorio kako "cijene stočne hrane idu u nebo", a proizvođači su u neizvjesnosti i ne znaju kako će dalje proizvoditi. Stoga od resornog ministarstva traže, kako je rekao, konkretne mjere kako bi se pomoglo sektoru.

Iz HPK su prenijeli i podatke Tržišnog informacijskog sustava u poljoprivredi (TISUP) prema kojima su cijene pšenice na razini EU u svibnju prošle godine bile su 187,64 eura za tonu, a ove godine u istom mjesecu 222,06 eura.

U Hrvatskoj je u tom razdoblju cijena pšenice skočila sa 163,99 na 199,29 eura za tonu. Cijena kukuruza u promatranom razdoblju u EU je narasla sa 165,64 na 241,55 eura, a u Hrvatskoj sa 143,06 na 196,54 eura za tonu.

Istodobno, veleprodajne cijene svinjskih polovica pale su u godinu dana za 19,17 posto (s 19,77 kn/kg, na 15,98 kn/kg), a telećih polovica za gotovo 6 posto (sa 42,70 kn/kg na 40,18 kn/kg).