U kriznim godinama smanjili smo potrošnju i okrenuli se štednji, o čemu najbolje svjedoči podatak da nam se procijenjena financijska imovina od 2007. do 2013. povećala za 47,1 milijardu kuna ili za 17,3 posto.

Samo u prvih sedam mjeseci ove godine uštedjeli smo dodatnih 10,6 milijardi kuna, čemu su najviše pridonijeli porasti imovine u mirovinskim fondovima (4,25 milijardi), u bankovnim depozitima (2,4 milijarde) te u gotovini (dvije milijarde).

U ovoj godini znatno su povećane i procijenjene pričuve životnih osiguranja (za milijardu) te vrijednost ulaganja u dionice i obveznice (0,7 odnosno 0,15 milijardi kuna).

Povećana je i vrijednost ulaganja u investicijske fondove zahvaljujući početku oporavka tržišta kapitala za oko 84 milijuna kuna.

Dominantni oblici štednje i dalje su bankovni depoziti i gotovina, a čine dvije trećine financijske imovine (bankovni depoziti 55,3 posto; gotovina 11,2 posto), dok svi ostali oblici ulaganja sudjeluju tek s trećinom.

Među njima se i po udjelu (19,7 posto) i po dinamici rasta (+7,0 posto) ističe imovina u mirovinskim fondovima (obveznim i dobrovoljnim), unatoč ovogodišnjem izdvajanju prikupljene imovine zaposlenika s beneficiranim radnim stažem i prestanku daljnjih uplata doprinosa po toj osnovi.

Sve značajniji udio u našoj financijskoj imovini zauzimaju matematičke pričuve životnih osiguranja (4,5 posto) dok su ulaganja u izlistane dionice na tržištu kapitala (4,7 posto) i investicijske fondove (2,2 posto) bilježila mnogo bolje rezultate u vremenu prije gospodarske krize, kako u pogledu udjela, tako i tržišne vrijednosti ulaganja.

Euforija koja je obilježavala ulaganja u vrijednosnice kotirajuće na tržištu kapitala do 2007. zamijenjena je dugotrajnim nepovjerenjem u njihovu isplativost nakon ispuhavanja cjenovnog balona poslije izbijanja svjetske financijske krize. U ovoj godini međutim osjećaju se blagi znaci oživljavanja na tržištu kapitala, vidljivi i u rastu burzovnih indeksa te u količini i vrijednosti obavljenih transakcija.