Popularni 'hrvatski tjedan' na brojnim je europskim skijalištima na izmaku. Božićni i novogodišnji blagdani su prošli, a školska je godina nastavljena ubrzo nakon toga, tako da se brojni Hrvati vraćaju kući sa zimskog odmora.

Da smo dobri skijaši, to je poznato, pogotovo nakon nedavnih uspjeha Zrinke Ljutić i Samuela Kolege, a nekada Janice i Ivice Kostelića. No može li Hrvatska biti skijaška destinacija? To bi već išlo malo teže. Naime Hrvati već godinama pohode vodeća europska skijališta, a onih nekoliko naših uglavnom biva zatvoreno.

Sezona skijanja traje od početka prosinca pa sve do kraja ožujka, ovisno o vremenskim prilikama, kaže nam predsjednik Udruženja putničkih agencija Hrvatske gospodarske komore, Boris Žgomba. Pritom naglašava da je tjedan na izmaku najjeftiniji u sezoni, što je još jedan faktor zbog kojeg se građani Hrvatske upravo sad odlučuju otići na skijanje.

Raste interes

Žgomba tvrdi da ljubitelji snijega iz Hrvatske čak 70 posto ukupnog prometa u cijeloj skijaškoj sezoni naprave u zadnjem tjednu prosinca i prvom tjednu siječnja.

'Što se tiče brojki, procjenjujemo da bi ove sezone moglo biti, iako je još rano, oko 10 do 15 posto više interesa za skijanjem nego prošle godine. Zemlje u koje Hrvati najviše idu na skijanje su Slovenija, Italija, Austrija, Francuska te Bosna i Hercegovina, koja je posljednjih godina sve više popularna', otkrio je Žgomba.

To potvrđuju i turističke agencije te ne samo da prodaju aranžmane za skijanje u ovoj sezoni, već se pripremaju i za sljedeću. Kažu da je mnogima odlazak na zimovanje u inozemstvo postala navika.

'Od 4. do 11. siječnja samo u austrijskom skijalištu Matrei nekoliko je stotina Hrvata. To je definitivno najtraženiji termin. No i tjedan kasnije, od 11. do 18. siječnja, imamo veliku grupu skijaša. Neki su odlučili 'izvući' djecu iz škole, s obzirom na to da su cijene tad ipak nešto povoljnije. Za vrijeme školskih praznika u veljači teško je pronaći više išta raspoloživo. Kapaciteti su gotovo popunjeni', otkrila nam je Maja Brlek iz turističke agencije Palma travel.

Pojedina skijališta u inozemstvu nude čak i popratne usluge na hrvatskom jeziku. 'Među popularnim skijalištima su Nassfeld, Kreischberg, Bad Kleinkirchheim, Kronplatz i Folgarida, gdje imamo pakete koji uključuju ski karte, a često i ski škole na hrvatskom jeziku. Boravi se najčešće šest ili sedam noćenja', tvrdi Brlek.

Zimski aduti

No taj interes za skijanjem u inozemstvu zanimljiva je pojava. Naime odlazak na skijanje u mahom susjedne zemlje obrnuto je recipročan navikama Hrvata tijekom ljeta, kad u većoj mjeri ostaju u Hrvatskoj.

'Svakako puno veći broj Hrvata ljetuje u Hrvatskoj, jer ako imamo otprilike 20 milijuna dolazaka, a desetak posto su hrvatski građani, i to nije samo ljetovanje nego ukupan boravak u zemlji, onda govorimo o velikom broju Hrvata koji boravi u Hrvatskoj. Što se odlaska u inozemstvo tiče, to je teško procijeniti, jer imamo cijelu godinu. Rekao bih da je skijanje pri vrhu po interesu hrvatskih građana. Isto tako, građani putuju na vikend-putovanja, manja putovanja bez nekih posebnih preferencija', otkriva nam Žgomba.

Ipak, Hrvatska ima turističke adute i zimi, iako se o njima ne govori toliko puno kao o ljetnoj sezoni. Iz Hrvatske turističke zajednice (HTZ) poručuju da se tijekom praznika posjetitelji uglavnom odlučuju za outdoor turizam u goranskim centrima poput Plitvičkih jezera, Rakovice, Fužina, Delnica i Gospića. Skijanje, kažu, 'nije nešto o čemu možemo govoriti kao o relevantnom motivu provođenja zimskog odmora u Hrvatskoj'.

Domaći gosti

Razlog tomu mogla bi biti i sama skijaška infrastruktura. Naime u HTZ-u tvrde da postoje samo tri funkcionalna skijališta: Medvednica, Mrkopalj i Platak. Na potonjem je čak zabilježen povećan interes gostiju, mahom domaćih skijaša te Zagrepčana. No, kako tvrde iz HTZ-a, na skijanje je u protekla dva tjedna ondje došlo i nešto Slovenaca i Talijana te stranih studenata iz obližnje Rijeke.

'Što se tiče broja posjeta, bilježimo visok interes. Trenutačno smo na granici naših kapaciteta. Od 30. prosinca do 6. siječnja Platak je posjetilo otprilike 14 do 15 tisuća posjetitelja, s time da je 4. siječnja bio rekordan. U navedenom periodu od tjedan dana prodana je 2031 skijaška karata za žičaru, 1677 karata za pokretne trake i iznajmljeno je 439 sanjki', otkrila nam je Marija Doračić iz Goranskog sportskog centra.

Interes bi možda bio i veći da Platak ne boluje od problema koje imaju gotovo sva naša skijališta. Ondje, naime, ne postoje smještajni kapaciteti, a mnogo toga ovisi i o vremenskim uvjetima. Južina, odnosno visoke temperature za ovo doba godine, proteklih dana onemogućile su zasnježivanje, a prirodnog snijega nema dovoljno.

'Najveći dio prodanih karata odnosi se na dnevne karte dok sezonske najčešće kupuju škole skijanja. Većina posjetitelja dolazi na jednodnevne izlete zbog blizine Platka, čime se boravak ne mjeri u noćenjima, kao na većim skijalištima. Trajanje sezone ponajviše ovisi o vremenskim uvjetima', poručila je Doračić.

Slično je i u obližnjem Mrkoplju, vjerojatno najviše ovisnom o vremenskim uvjetima. 'Što se tiče Mrkoplja, odnosno skijališta Čelimbaša, ono nema sustav zasnježivanja pa sezona skijanja, od kvalitete do duljine, isključivo ovisi o prirodnom snijegu. Posljedično, posljednjih nekoliko godina skijanja gotovo i nije bilo. Međutim u trenucima u kojima padne dovoljno snijega da se uredi staza skijalište radi maksimalnim kapacitetima, a gosti su u pravilu domaći, najčešće s područja Istre, Kvarnera i Zagreba', poručili su nam iz Turističke zajednice Kvarnera.

'Sve se svodi na motiv'

Dodali su da svake zime bilježe rast broja noćenja u Gorskom kotaru, ali ne zbog skijanja. Stoga ne čudi ocjena Žgombe da Hrvatska i dalje u turističkom smislu ovisi o suncu i moru.

'Hrvatska može poslovati i biti aktivna u turizmu cijelu godinu, ali, tu moramo biti jasni, ni izbliza intenzitetom kao u srpnju i kolovozu. Obično se ljeti sve svodi na sunce i more, međutim sad ga nema. Zimi sve ovisi o motivu dolaska gostiju, aktivni su razni drugi oblici turizma, kao što su kongresi i seminari, kulturni i aktivni turizam. Za koji dan počinje Svjetsko prvenstvo u rukometu u Zagrebu, Varaždinu i Poreču, što je događaj koji će generirati veći broj gostiju. Jedan od motiva dolaska bio je i Advent, koji je netom završio, a karneval će početi u veljači. Puno je raznih motiva dolaska gostiju i oni čine atraktivnima zimske mjesece u Hrvatskoj. S te strane je zimski turizam siguran, pogotovo za hotele koji rade cijelu godinu', ocijenio je Žgomba.

Zagrebački hoteli, primjerice, rade cijele godine, pa ne bilježe skijaše. Iz ustanove Upravljanje sportskim objektima, koja se brine o skijalištu na Medvednici, doznali smo da skijaška sezona zbog nepovoljnih vremenskih uvjeta još nije ni počela. Naime prirodnog snijega gotovo da nema, a onaj umjetni nemoguće je proizvesti na visokim temperaturama.

Tako su nam otkrili da su trenutno aktivni samo Bijeli i Zeleni spust, s time da se potonji u smanjenom obujmu koristi za treninge skijaške reprezentacije. Ovogodišnjim podacima o posjetiteljima ne raspolažu, ali tvrde da je prošle zime na Sljemenu vikendom boravilo između 700 i 1000, a radnim danima oko 300 skijaša i izletnika. Ističu da će, kao i lani, skijanje na Sljemenu biti besplatno. Kolika je popunjenost obližnjih planinarskih domova, nismo uspjeli doznati jer podružnica Zagrebačkog holdinga 'Vladimir Nazor', zadužena za smještajne kapacitete, nije odgovorila na naš upit do zaključenja ovog teksta.

Kako bilo, jasno je da Hrvatska još uvijek ne može biti skijaška destinacija, čak ni domaćem stanovništvu, unatoč nižim cijenama nego u inozemstvu. Ulaganje u popratnu infrastrukturu je upitno ako se u obzir uzmu sve toplije zime sa sve manje snijega.

'U okviru onog što je interes Hrvata, brojevi posjetitelja domaćih skijališta su neznatni. Sve zemlje koje sam prije spomenuo velike su skijaške zemlje s puno centara. Rekao bih da je to obrnuto recipročno onome što radimo ljeti', zaključio je Žgomba.