U odnosu na studeni ti su depoziti pali za 646 milijuna kuna ili 0,2 posto, a u usporedbi s krajem 2018. godine porasli za 12,5 milijardi kuna ili 4,3 posto.

Nastavak pozitivnih godišnjih stopa rasta ukupnih depozita u prosincu isključivo je rezultat nastavka rasta depozitnog novca, koji uključuje novčana sredstva na transakcijskim računima te obveze kreditnih institucija po izdanim kunskim instrumentima plaćanja, a umanjuje se za novčana sredstva u platnom prometu. Naime, uz stopu rasta na mjesečnoj razini od tri posto, depozitni novac krajem prosinca iznosio je 106,2 milijarde kuna čineći 35,4 posto ukupnih depozita.

Pri tome su nastavljene dvoznamenkaste godišnje stope rasta depozitnog novca uz manja odstupanja. Godišnja stopa je u prosincu iznosila 15,6 posto što u odnosu na prosinac 2018. predstavlja porast za 14,3 milijarde kuna.

Analitičari Raiffeisen banke (RBA) smatraju da je na takvo kretanje zasigurno utjecalo okruženje niskih kamatnih stopa na oročenu štednju pa se u uvjetima nesklonosti ulaganja u druge oblike financijske imovine višak raspoloživog dohotka koji polako raste s oporavkom gospodarstva, slijeva na najlikvidnije oblike depozita.

Ukupni štedni i oročeni depoziti (u stranoj i u domaćoj valuti) su uz pad na mjesečnoj, nastavili padati i na godišnjoj razini. Uz pad od 1,9 milijardi kuna ili 0,9 posto na godišnjoj razini, ukupni štedni i oročeni depoziti su krajem prosinca iznosili 194,9 milijardi kuna.

Valutna struktura štednih i oročenih depozita pokazuje da više od 80 posto čine valutni depoziti, uglavnom u eurima. Štednja je to koju uglavnom generira sektor stanovništva. Naime, više od 80 posto štednje u inozemnim valutama odnosi se na kućanstava.