Za izgradnju i puštanje u rad fotonaponske elektrane Korlat odabran je konzorcij dviju kineskih tvrtki koji posao treba dovršiti do 23. travnja 2028. godine. HEP je za tu elektranu već dobio pozajmicu Europske bnake za obnovu i razvoj od 31,6 milijuna eura
Na natječaju za izgradnju fotonaponske elektrane Korlat snage 99MWp, vrijedne 59,96 milijuna eura, pobijedio je konzorcij dviju kineskih tvrtki, Shandong Electric Power Engineering Consulting Institute i China North Industries Group International Corporation (Norinco), otkrila je Europska banka za obnovu i razvoj (EBRD).
Prema već potpisanom ugovoru one trebaju provesti inženjering nabavu, izgradnju, testiranje i puštanje u rad postrojenja najkasnije do 23. travnja 2028. godine. Pritom je EBRD Hrvatskoj elektroprivredi (HEP) odobrio zajam od 31,6 milijuna eura za financiranje izgradnje i puštanja u pogon upravo te fotonaponske elektrane, piše Poslovni dnevnik.
Inače, solarna elektrana Korlat dio šireg postrojenja u sjevernoj Dalmaciji, koje se sastoji još od istoimene vjetroelektrane snage 58 megawatta. Očekivana godišnja proizvodnja SE Korlat je 165 milijuna kilovatsati, dovoljno za opskrbu oko 50.000 kućanstava. U sljedećoj fazi na istoj će lokaciji biti instaliran baterijski sustav za pohranu energije i još jedna solarna elektrana snage 40 megawatta.
vezane vijesti
Sve više obnovljivih izvora
S površinom od 150 hektara i snagom od 99 MW, bit će riječ o najvećoj solarnoj elektrani u portfelju HEP-a. Trenutno imaju devet manjih elektrana (Kaštelir, Kaštelir 2, Vis, Marići, Kosore Jug, Stankovci, Obrovac, Donja Dubrava i Jambrek), dok se grade solarne elektrane Črnkovci (11,33 MW), Radosavci (13,2 MW), SE Dugopolje (13,54 MW), SE Čakovec (11 MW) i SE Lipik (pet MW), a u planu je i 'solarka' Unije snage od jednog megawatta.
HEP, uz to, drži otvoren poziv za jedinice lokalne samouprave, kojim ih poziva da zajednički razvijaju slične projekte. Doprinos gradova i općina se ogleda u pripremi prostorno-planske dokumentacije i potrebne površine za projekte. Osim toga, domaći distributer električne energije nudi poziv privatnim kompanijama koje žele prodati svoje projekte obnovljivih izvora energije.
Sve navedeno je dio razvojne strategije HEP-a do 2030. godine s pogledom na 2050. Do kraja ovog desetljeća, HEP namjerava povećati udio obnovljivih izvora energije u svom portfelju za 50 posto te povećati godišnju proizvodnju sa šest na devet milijardi kilovatsati. Ako se tome pribroji energija iz Krškog, već sad oko 70 posto HEP-ove proizvodnje čine izvori koji ne emitiraju ugljični dioksid.
