U registru se mogu pregledati podaci o 8754 pčelinjaka sa 366 tisuća košnica u vlasništvu 7470 pčelara. Potrošači mogu saznati gdje je proizveden određeni med i od kojeg medonosnog bilja. Pčelarima će registar najviše koristiti u planiranju proizvodnje i selidbe pčelinjaka po pašama.

'Katastar je od iznimnog značenja za hrvatsko pčelarstvo i poljoprivredu općenito. Po prvi put u Hrvatskoj možemo utvrditi stvarno stanje broja pčelinjih zajednica, pčelara, točnu lokaciju pčelinjaka po koordinatama, prinose meda, podatke o rasprostranjenosti i klasifikaciji biljnih vrsta te druge informacije bitne za poljoprivredu i gospodarstvo u Hrvatskoj. Osim toga, jedan od ciljeva ovog projekta je i utvrđivanje bolesti pčelinjih zajednica, liječenje, suzbijanje bolesti i u konačnici prevencija takvih stanja', kaže Martin Kranjec, predsjednik HPS-a.

U registru je obrađeno 90 posto kopnenog područja Hrvatske, a podaci s preostalih područja, poput otoka Brača, unijet će se kada budu određeni pašni povjerenici i osnovane pčelarske udruge.

Gustoća pčelinjaka u Hrvatskoj iznosi 6,4 košnice po četvornom kilometru teritorija, a taj je podatak HPS dobio nakon obrade registra. U svakoj županiji instalirana je po jedna elektronska vaga s jednom košnicom u kojoj se svakodnevno mjeri količina proizvedenog meda, a podaci se SMS-om šalju u HPS za obradu u registar. 'Na taj način utvrđujemo uzorak o medenju bilja u svakoj županiji', objašnjava Ivana Berg Divald, glasnogovornica HPS-a.

Projekt je ostvaren u suradnji s Prirodoslovno-matematičkim fakultetom, Fakultetom elektrotehnike i računarstva i tvrtkom Gisdata. Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja za provedbu je osiguralo 900 tisuća kuna, a oko ukupno milijun kuna općine, gradovi i županije. 'Velik dio poslova odrađen je volonterskim radom i sredstvima pašnih povjerenika i pčelarskih udruga', naglašava Berg Divald.

Registar bi trebao potaknuti povećanje broja pčelara u zemlji i proizvodnju meda, koji je naš traženi izvozni proizvod. Godišnja proizvodnja meda u Hrvatskoj iznosi između pet i šest tisuća tona, a polovica se izveze, većinom u Njemačku. Najviše se izvozi med kadulje, a zatim bagrema. Prema danas objavljenom registru, najzastupljenija medonosna biljka je, očekivano, bagrem, a slijedi livadno bilje od kojeg se dobiva cvjetni med.

Ovaj projekt pokrenut je 2007. godine, a prije toga u zakon o stočarstvu unesena je obaveza izrade katastra pčelinjih paša. Ministarstvo poljoprivrede i Hrvatski pčelarski savez zatim su u veljači 2008. godine izradili pravilnik o držanju pčela i katastru pčelinjih paša. Pčelarskim udrugama i HPS-u najvažnije je što je pravilnik odredio da su pčelinje paše u Hrvatskoj dodijeljene njima na gospodarenje i upravljanje. Pristup registru moguć je preko internetske adrese HPS-a www.pcela.hr