Hrvatska je spremna za nastupajući ogrjevnu sezonu i svi su plinski kapaciteti popunjeni, istaknuo je u petak predsjednik Hrvatske stručne udruge za plin (HSUP) Dalibor Pudić najavljujući na konferenciji za novinare 35. međunarodnu znanstvenu stručnu konferenciju stručnjaka za plin. Ta se konferencija tradicionalno održava u svibnju, no ove je godine termin pomaknut zbog pandemije covida-19 te će se virtualno održati od 21. do 23. listopada, a očekuje se oko 300 sudionika.
Na skupu će biti više od 40 predavanja, četiri panel diskusije te sedam okruglih stolova, a Pudić najavljuje kako će se uz ostalo govoriti o ulozi plina u prometu i tranziciji prema čistim energentima, mjerama za uštedu energije, inovacijama u energetskom sektoru i slično, a bit će dodijeljene i nagrade najzaslužnijim plinskim stručnjacima za ovu godinu.
Najavljujući konferenciju, Pudić je istaknuo da bez energetskih ušteda nije moguće postići Europu bez štetnih emisija, odnosno da su svi planovi da se štetne emisije svedu na nulu. "Sve ide prema elektrifikaciji, sada 16 posto ukupne potrošnje energije u svijetu otpada na električnu, od čega tek nešto više od pet posto čini energija iz obnovljivih izvora energije", rekao je.
vezane vijesti
U Europi najveći udio u proizvodnji električne energije i dalje čini ugljen, što bitno zagađuje okoliš.
Inače, emisija ugljičnog dioksida (CO2) u svijetu iznosi više od 33,4 milijarde tona, što je 11,2 posto više nego prije desetak godina. Međutim, posljednjih godina u razvijenim zemljama došlo je do pada emisija, dok je u zemljama u razvoju emisija bitno porasla. Tako je u desetogodišnjem razdoblju SAD smanjio emisiju CO2 za 14 posto, Njemačka za šest posto, Velika Britanija za 30 posto, dok je Kina povećala tu emisiju za 27 posto, a Indija za čak 72 posto.
Spomenuti pad u SAD-u i Velikoj Britaniji posljedica je prelaska na plin - SAD su tako značajno povećale upotrebu plina da bi smanjila štetne emisije, kao i Velika Britanija, sa 26 na 42 posto.
U Hrvatskoj se, kaže Pudić, godišnje troši 27 teravatsati (TWh) plina i 17 TWh električne energije. Plin ima značajno manje emisije ugljika nego druga fosilna goriva te gotovo zanemarivu emisiju čestica sumpora i dušika. Istovremeno naša zemlja ima i jako dobru plinsku infrastrukturu za razliku od zemalja u okruženju, naglasio je.
Nadalje, iako je u svijetu potrošnja plina porasla dva posto na godišnjoj razini, potrošnja LNG-a porasla je za 13 posto, a što nam, ističe Pudić, govori o važnosti LNG-a.
"LNG povećava tržište i time povećava konkurenciju, dakle utječe na smanjenje cijene. Hrvatska je prednosti jer je na početku transportnog sustava pa na taj način ne samo da neće drugima plaćati transportne troškove, nego će drugima te troškove naplatiti", rekao je Pudić, referirajući se ne krčki LNG terminal. Naveo je pritom i da je sav kapacitet terminala zakupljen za iduće tri godine a do 2027. za više od 80 posto.
Europa, ponovio je, želi biti prvi kontinent bez emisija do 2050. godine. Kao jedan od energenata budućnosti spomenuo je i vodik, s kojim velika iskustva već ima Ina. Apelirao je i da se u prometu, pogotovo za pogon kamiona kojih je u Hrvatskoj oko 180.000, te autobusa kojih je 6.000, više koristi plin čime bi se znatno smanjilo zagađenje i smanjio broj oboljelih. Njemačka, istaknuo je, potiče kupnju vozila na plin do 20.000 eura i smanjenjem cestarina, što kod nas nije slučaj.
