Kalendarski prilagođeni nominalni troškovi rada po satu u eurozoni porasli su u prvom tromjesečju za pet posto, tek neznatno slabije nego na kraju 2022. kada su poskočili za 5,6 posto, najsnažnije od početka 2010. kada je Eurostat počeo objavljivati podatke.

U 27-članoj EU porasli su za 5,3 posto, nešto sporije nego na kraju 2022. kada su uvećani za 5,7 posto, također najsnažnije otkada Eurostat objavljuje podatke.

Troškovi plaća u eurozoni porasli su na početku godine za 4,6 posto, a troškovi doprinosa za 6,2 posto u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje. U EU uvećani su za 5,0 odnosno za 6,1 posto.

Najviše su na oba područja na početku godine porasli nominalni troškovi rada po satu u uslužnom sektoru, za 5,5 posto u eurozoni i za 5,8 posto u EU.

Među zemljama EU-a najviše su u prva tri ovogodišnja mjeseca porasli nominalni troškovi rada po satu u Bugarskoj, za 15,1 posto u odnosu na isto razdoblje lani.

Slijede Rumunjska i Litva s rastom troškova za 14,3 odnosno za 13,7 posto. I Hrvatska se svrstala u skupinu 'dvoznamenkastih' s 11,4-postotnim rastom kalendarski prilagođenih nominalnih troškova rada po satu u prvom kvartalu u odnosu na isto lanjsko razdoblje, najvećim od ulaska u EU.

U četvrtom tromjesečju 2022. bili su porasli za 9,2 posto, pokazuju Eurostatovi podaci. 

Troškovi plaća porasli su u Hrvatskoj na početku godine za 11,3 posto, nakon 9,2-postotnog rasta u posljednja tri prošlogodišnja mjeseca. Troškovi doprinosa uvećani su za 11,8 posto, nakon 9-postotnog rasta u zadnja tri mjeseca 2022.

Najbliža je Hrvatskoj po rastu ukupnih nominalnih troškova rada po satu na početku godine bila Estonija gdje su uvećani za 11,7 posto, a u skupini je i Poljska s 10,8-postotnim rastom.

Najblaže su pak porasli troškovi rada u Finskoj, za 0,5 posto, a manji nego na početku prošle godiine bili su samo u Irskoj, i to za 1,2 posto.