Europska komisija predložit će Vijeću EU-a ulazak Hrvatske u proceduru prekomjernog deficita (EDP), budući da je manjak u hrvatskom državnom proračunu znatno iznad dopuštenih tri posto, a javni dug će sljedeće godine prijeći 60 posto BDP-a, objavljeno je u petak u Bruxellesu
Komisija je u petak predstavila paket o proračunskom nadzoru za 13 zemalja članica eurozone i tri zemlje izvan područja koje dijeli zajedničku valutu.
Uz mišljenja o nacrtima proračuna za iduću godinu 13 zemalja eurozone koje nisu obuhvaćene programima pomoći, 'jesenji' paket uključuje analize o razlozima prekoračenja najvišeg dopuštenog proračunskog manjka odnosno duga u Hrvatskoj, Litvi i Finskoj.
U izvješću o Hrvatskoj Komisija navodi da je deficit opće države dosegnuo pet posto 2012. godine, a ukupni javni dug 55,5 posto BDP-a.
'Prema planovima vlade i prognozama Europske komisije iz jeseni 2013., proračunski deficit ostat će znatno iznad tri posto u razdoblju 2013-2015. a javni dug bi trebao prijeći 60 posto BDP-a 2014. godine. Stoga je Komisija sastavila izvješće u skladu sa člankom 126 (3) Ugovora i razmotrila releventne faktore. Rezultati izvješća podupiru zaključak da kriteriji deficita i javnog duga nisu ispunjeni. Komisija stoga namjerava preporučiti Vijeću otvaranje procedure prekomjernog deficita', priopćila je Komisija.
'Planirani i projicirani proračunski deficit u Hrvatskoj iznad je tri posto BDP-a 2013. godine, nakon 5-postotnog deficita 2012. Prekoračenje referentne vrijednosti može se djelomično kvalificirati kao iznimno u smislu Pakta o stabilnosti i rastu. Ipak, ne može se smatrati privremenim ni prema projekcijama vladinih smjernica za ekonomsku i fiskalnu politiku od 26. rujna ni prema jesenskim prognozama Europske komisije. To znači da kriterij deficita prema Ugovoru nije ispoštovan', kaže se u zaključcima izvješća.
Javni dug pak bilježi nagli uzlazni trend i iduće bi godine prema vladinim smjernicama i jesenjim prognozama Komisije trebao prekoračiti 60 posto BDP-a. Zato u Komisiji zaključuju da Hrvatska ne zadovoljava ni kriterij o najvišem dopuštenom dugu.
Navode pritom podatke Eurostata od 21. listopada prema kojima je udio državnog duga porastao za skoro 20 postotnih bodova, s 36,6 posto 2009. na 55,5 posto 2012. godine, i dodaje da je taj rast uglavnom rezultat akumulacije deficita zbog produljene recesije. Kao značajne razloge rasta navode rast troškova kamata i preuzimanje duga državnih poduzeća, poput privatiziranih brodogradilišta.
Komisija navodi u izvješću da je jedan od razloga za sadašnje stanje u državnim financijama višegodišnja recesija, koja je počela 2009. godine i traje do danas, osim kratkog predaha 2011. kada je ekonomija stagnirala. Globalna financijska kriza dovela je do smanjenja dotoka stranog kapitala koji je poticao ekonomske aktivnosti u godinama prije krize.
Izvješće, koje je u petak objavila Komisija, prvi je korak koji se poduzima u proceduri prekomjernog deficita (EDP).
Povjerenik za ekonomske i monetarne poslove Olli Rehn rekao je na konferenciji za novinare da će Komisija Vijeću uputiti preporuku o otvaranju procedure do kraja ove godine.
