Srbijanski dinar je 27. srpnja imao 'povijesno najnižu vrijednost', kako su zabilježili tamošnji mediji. Tog se dana vjerojatno i predstavnicima hrvatskih tvrtki koje izvoze u Srbiju digla kosa na glavi. Naime, tečaj dinara je od početka ove godine skliznuo za više od 15 posto. Dok se, primjerice, u siječnju kretao oko 103 dinara za jedan euro, rekordnog dana u srpnju vrijedio je 118,7 dinara
'Ukoliko Srbija ne krene u reforme i ne ispuni obaveze prema MMF-u, postoje neke procjene da bi tečaj dinara mogao do kraja godine oslabiti još 10 do 15 posto', kaže Zvonimir Mršić, predsjednik uprave Podravke. Vrijednost godišnjeg izvoza te kompanije u Srbiju je između 100 i 120 milijuna kuna. 'To za nas nije značajno tržište, ali ima veliki potencijal u budućnosti i morali bismo u njega jače investirati. Nestle je u Srbiji lani kupio Centroproizvod i sad posluje kao domaća kompanija. Pitanje je kako tamo ulagati kad vam tečajne razlike pojedu skoro čitavu zaradu s tog tržišta', ističe Mršić.
Zbog očito sve težeg problema s tečajem, među našim se izvoznicima u Srbiju zbijaju redovi i navodno su već održani sastanci na ovu temu, a daljnji razgovori se očekuju nakon ljeta. 'Teško se nosimo i teško se štitimo od tečaja u Srbiji. Dijelom smo uspjeli sanirati štetu tijekom ove godine, no samo 50 posto, ostalo gubimo', priznaje Marica Vidaković, prokuristica Kraša. 'Kraš ima tvrtku u Srbiji, no u najkraćem mogućem roku robu prebacujemo na našeg distributera. Najvažnije nam je da robu što manje 'vezujemo' na sebe. Osim toga, s distributerima smo ugovorili i valutne klauzule, dok je s trgovcima to nemoguće', kaže Vidaković.
Cijene ne možemo dizati jer smo ionako nekonkurentni na njihovom tržištu. Kad bismo to napravili, prepolovili bismo prodaju', zaključuje Kraševa prokuristica.
U Atlantic grupi, čiji su prošlotjedni konsolidirani rezultati dodatno upozorili na problem negativnih tečajnih razlika na tržištu Srbije, kažu da problem dijelom rješavaju podizanjem cijena. 'Naše poslovanje u Srbiji nije ugroženo ovakvim kretanjem dinara s obzirom na to da je njihova ekonomija naviknuta na podizanje cijena uslijed devalvacije tečaja pa koristeći 'natural hedging' osiguravamo maržu', kaže član uprave Atlantica Neven Vranković. Unatoč tome što su u toj kompaniji zadovoljni polugodišnjim rezultatima, činjenica je i da im je neto dobit od 15,8 milijuna kuna 55,6 posto manja u odnosu na isto razdoblje lani, a kako se navodi u poslovnom izvještaju, 'ponajviše zbog 95,5 milijuna kuna neto gubitaka od tečajnih razlika na relaciji euro - dinar'.
No slabljenje dinara donijelo je Atlanticu i korist, za dio proizvodnje koji imaju u Srbiji, a koji izvezu. 'Strateško poslovno područje Slatko i Slano koje ima proizvodnju samo u Srbiji značajno je unaprijedilo svoju profitabilnost prvenstveno zbog smanjenja operativnih troškova, ali i slabljenja srpskog dinara u odnosu na euro jer se trećina prodaje ostvaruje izvan Srbije', kaže Vranković. On upozorava i da se tečajne razlike koje su iskazane u bilanci odnose i na bilance Atlanticovih tvrtki u Srbiji, pa onda i imovina tih tvrtki u kunama vrijedi manje iako je stabilna u domaćoj valuti.
A da je teško u Srbiji čak i kad imate valutnu klauzulu, kaže predsjednik uprave i većinski vlasnik Eurocable grupe Ernest Tolj. 'Eurocable čitavo vrijeme sa svim kupcima u Srbiji ima ugovor o valutnoj klauzuli, no u trenucima kad tečaj jako klizi, pokušavamo se dogovoriti. Ispostavimo fakturu u dinarima, ali dok naplatimo, tečaj već pobjegne. Dosta je teško i rizici postoje, no nosimo se i moramo držati svoju poziciju na tom tržištu', ističe Tolj.
Srbija je za Hrvatsku jedno od najvažnijih izvoznih tržišta (uz Italiju, Njemačku, BiH, Sloveniju i Austriju). Prema podacima o izvozu za prvih šest mjeseci, u tu je zemlju iz Hrvatske izvezeno roba u vrijednosti 1,42 milijarde kuna, što je povećanje u odnosu na isti period prošle godine od skoro 10 posto.
