Deloitteov izvještaj pokazuje da su u 2012. tvrtke u istraživanje i razvoj najčešće ulagale između jedan i tri posto prihoda iz redovitog poslovanja (22 posto), dok ih je svega četiri posto uložilo više od 10 posto prihoda. 'Što se tiče ove godine, svega trećina ispitanika navodi da će u odnosu na prošlu godinu povećati kratkoročna ulaganja. S druge strane, čak ih polovica planira povećati razinu dugoročnih ulaganja', navodi Ivan Andrišek, viši savjetnik u Deloitteovom Odjelu poreznog savjetovanja.

'Kao razloge za izostanak ulaganja 43 posto ispitanika iz Hrvatske navodi kako nije sigurno na koji će način Porezna uprava tretirati aktivnosti istraživanja i razvoja, zbog čega nisu skloni korištenju ovakvog oblika poreznih poticaja, a sličan stav dijeli i četvrtina ispitanika iz Srednje Europe', komentira Sonja Ifković, direktorica u Deloitteu zadužena za istraživanje i razvoj te zaključuje da bi se vjerojatno više hrvatskih tvrtaka odlučilo ulagati u istraživanje i razvoj ako bi postojalo više vrsta potpora, u Hrvatskoj.

Prema nalazima istraživanja, na povećanje, odnosno smanjenje razine ulaganja u istraživanje i razvoj najviše utječe intenzitet poticaja (83 posto ispitanika), zatim dostupnost više vrsta pogodnosti (80 posto) te dostupnost kvalificirane radne snage (77 posto).

'Zanimljivo je primijetiti da, usprkos tome što je raspoloživost stručne radne snage na trećem mjestu po važnosti, pristup sveučilištima odnosno istraživačkim institutima i suradnja s njima ocijenjeni su kao najmanje bitan čimbenik. Ovaj rezultat bi se mogao interpretirati kao anomalija u rezultatima istraživanja s obzirom na to da su sveučilišta tradicionalan izvor kvalificiranih i ekonomski najpovoljnijih resursa za aktivnosti istraživanja i razvoja', ističe Andrišek.

S druge strane, važnost javnog sektora jasno je prepoznata u nekim zemljama u regiji pa je, primjerice, u Slovačkoj, u kojoj više od 47 posto ispitanih tvrtki ulaže više od 10 posto prihoda u istraživanje i razvoj, preko polovice ispitanika ocijenilo suradnju sa sveučilištima kao jednu od ključnih uvjeta za ulaganje u istraživanje i razvoj.

Ispitanici su najbolje upoznati s državnom potporom za projekte istraživanja i razvoja, utemeljenoj na Zakonu o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju (70 posto), a manje su upoznati s programima kao što su BICRO, RAZUM, TEHCRO, VENCRO, IRCRO i KONCRO (43 posto), sedmim okvirnim programom EU-a (tzv. FP7) za istraživanje i tehnološki razvoj (23 posto) ili s programom EUREKA (10 posto). 'Slično ovim rezultatima, tvrtke su najviše koristile državne potpore (37 posto), dok su ostale programe dostupne za potporu aktivnosti istraživanja i razvoja koristile u manjoj mjeri', navodi Ifković.