Ministar financija Ivan Šuker najavio je za ovaj tjedan otvaranje rasprave o nametima koje gospodarstvu naplaćuju Hrvatske vode i Hrvatske šume, da bi se, kako je poručio sa sjednice Vlade, 'to pitanje konačno skinulo s dnevnog reda'.

No Vlada pritom nema namjeru predložiti jednostrano smanjenje naknada i doprinosa što ih ubiru ta javna poduzeća, a koje je svojedobno regulirala vlastitim zakonima i pravilnicima, piše Poslovni dnevnik. Plan je, kažu u Ministarstvu financija, sučeliti mišljenja interesnih skupina o toj temi, odnosno pozvati predstavnike poslodavaca i uprave tih društava da iznesu argumente za ukidanje te vrste neporeznih nameta, odnosno razloge za njihovo zadržavanje.

Poslodavci o toj temi nemaju dvojbi. Već neko vrijeme upiru prstom upravo u ta dva javna poduzeća, između ostalog, i zbog načina ubiranja njihovih naknada. U slučaju takozvane naknade za korištenje općekorisnih funkcija šuma riječ je, tvrde, gotovo o poreznom prihodu jer se naknada naplaćuje svakom trgovačkom društvu u visini 0,07 posto ukupnog prihoda, bez obzira posluje li trgovačko društvo s dobiti, pri čemu se akontacija naknade obvezno plaća svako tromjesečje. U slučaju kompanija s visokim prihodima riječ je o iznimno velikom fiksnom trošku pa su i njeni najveći obveznici tvrtke poput Ine, Zabe, Konzuma i sličnih.

U Hrvatskim šumama kako neslužbeno doznaje Poslovni dnevnik, samo od 'naknade za korištenje općekorisnih funkcija šuma' godišnje prikupe oko 200 milijuna kuna. U registru parafiskalnih nameta navodi se da je to javno poduzeće u 2007. godini naplatom parafiskalnih nameta prikupilo 380 milijuna kuna.

Ipak, rekorder u ostvarenju prihoda naplatom različitih naknada su Hrvatske vode. Ubiranjem desetak vrsta doprinosa Hrvatske vode u 2007. godini ostvarile su prihod od 1,758 milijardi kuna, dok ove godine planiraju prikupiti čak 100 milijuna kuna više odnosno 1,855 milijardi kuna.

Najveći prihod ostvare od naknade za uređenje voda čak 670 milijuna kuna, te od vodnog doprinosa koji plaćaju investitori u gradnji a koji tom izvanproračunskom korisniku u ovoj godini treba donijeti 580 milijuna kuna.