'Nikada, baš nikada, pa ni u krizi, nemojte snižavati cijene soba i noćenja u hotelima, jer je to vaša biblija, nešto u što ste investirali i na čemu otpočetka temeljite svoje poslovanje', poručio je hrvatskim hotelijerima predsjednik Međunarodnog udruženja hotelijera i restorana-IH&RA Ghassan Aidi na susretu poslodavaca u hotelijerstvu Hrvatske u zagrebačkom hotelu Westin
Aidi je u Zagrebu boravio na poziv hotelijera Anđelka Leke i krajem prošle godine osnovane Udruge poslodavaca u hotelijerstvu Hrvatske (UPUHH), sljednice Hrvatske udruge hotelijera (HUH), koja se današnjim skupom prvi put obratila javnosti.
Navedenu poruku da ne snižavaju cijene Aidi je uputio hrvatskim hotelijerima slijedom saznanja o lanjskom padu zauzetosti njihovih kapaciteta i manjeg broja noćenja, što, kako je kazao, ne mora biti samo posljedica krize, nego i marketinške i drugih poslovnih politika u pojedinim hotelima.
Smatrajući da trenutnu ekonomsku krizu ne treba mistificirati, jer nije ni prva ni zadnja koja je pogodila svijet, Aidi je istaknuo da ne treba misliti samo o negativnim posljedicama krize na turizam, nego razmišljati pozitivno i tražiti rješenja za prevladavanje problema i daljnji razvoj.
Stoga je naglasio da hrvatski hotelijeri ne bi smjeli popustiti pritiscima konkurentskih zemalja, tim više što je ustvrdio da hrvatski hoteli nisu skupi. 'Ako je točno ono što sam čuo, da je prosječna cijena po sobi i danu u hrvatskim hotelima 125 eura, onda niste skupi, jer sam već u vašoj blizini, u Beogradu, boravio u hotelima koji imaju skuplje i lošije sobe, a da ne spominjem druge vama konkurentske mediteranske zemlje', dodao je Aidi.
Čuo je, kako je kazao, i da su se prošle godine neki hoteli u Hrvatskoj s pet zvjezdica prodavali po cijeni onih s tri zvjezdice, što je ocijenio smiješnim, smatrajući da postoji puno drugih načina za privlačenje i zadržavanje gostiju.
VIŠE USLUGA ZA ISTU CIJENU
U tom je smislu iznio niz primjera kojima je osnova da 'morate nešto dati besplatno da bi gost imao osjećaj da dajete popust i došao upravo vama'. Uz ono da se, primjerice, noći četiri noći, a plati samo tri, dobro može doći i to da gosti dobiju više hrane za doručak, kao i da im se besplatno opere odjeća ili čak da besplatno dobiju košulju (ako su gosti poslovni ljudi) ili slično.
Među najvažnijima je besplatni internet za hotelske goste (što je vrlo, vrlo rijetko u hrvatskim hotelima, op.a.), jer to danas svi očekuju i vrlo su razočarani ako toga nema.
Važno je i znati odabrati visokomotivirane stručne marketinške kadrove i cijele timove koji, osim navedenog, trebaju osmisliti niz drugih diverzificiranih proizvoda, što je ocijenio ključnim za budućnost poslovanja ne samo u hotelijerstvu, nego turizmu općenito.
Pritom se osvrnuo na primjer Kine u kojoj će ove godine 50 milijuna ljudi dobiti putovnice i većina će ih nekamo putovati, a s obzirom da su oni bolji potrošači od, primjerice, japanskih turista, Aidi smatra da bi se svi u svjetskom turizmu, pa i u hrvatskom, trebali pobrinuti da stvore adekvatne proizvode kojima će ih privući.
KAKO PRIVUĆI INVESTICIJE?
S obzirom da kao predsjednik IH&RA-e godišnje posjeti više od 45 zemalja u svijetu te je u turizmu više od 30 godina, Aidi je kazao i da je shvatio što je vrlo jednostavan recept za privlačenje investicija u zemlju. Morate poznavati svoju zemlju, znati što imate i što je kod vas drugačije nego kod drugih, to uvijek 'pali', i naravno, u svemu tome treba biti opušten i hladne glave.
U Hrvatskoj su lijepe plaže, divno more i priroda, fina hrana, ali toga ima i drugdje te to neće posebno motivirati investitore. Morate smisliti svoj način, kao što je to svojedobno smislio Egipat, kada je metar četvorni u pustinji prodavao za dolar uz uvjet da kupci budu priznati i legalni hotelijeri. Time je u 10 godina razvio turizam u niz svojih destinacija i ukupni turistički promet povećao sa 2,5 na 10 milijuna turista godišnje, a onaj jedan dolar za metar četvorni pretvorio, uz turističku potrošnju, u 100 dolara po metru četvornom.
U svemu tome važno je i da hrvatska Vlada ozbiljno razmotri stvaranje povoljnijeg investicijskog okvira, ali i ukidanje, primjerice, stope PDV-a za restorane sa 23 na bar 10 posto, koliko imaju i hotelijeri za smještaj. U Europi se ta stopa kreće u prosjeku oko 7 posto, a mogla bi, kako smatra Aidi, biti i niža, oko 5 posto, što već funkcionira u Francuskoj (5 posto) te na Cipru (6 posto).
Ipak, ni Vladu ne treba uvijek samo čekati jer, kako je kazao, hotelijeri svojim novcem i vizijama mogu činiti puno toga samostalno, ali je važno da pritom prate tržišne trendove i gledaju dobro oko sebe.
