Vrijednost hrvatskog robnog izvoza u 2023. godini iznosila je 22,9 milijarde eura, oko milijardu eura ili 5 posto manje nego godinu dana prije, dok je uvoz pao za 5,4 posto ili oko dvije milijarde, na 39,6 milijardi eura, pokazuju konačni podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS)
Deficit robne razmjene s inozemstvom u 2023. iznosio je 16,7 milijardi eura te je pao za oko šest posto, odnosno za milijardu eura u odnosu na 2022. godinu.
Pokrivenost uvoza izvozom u 2023. iznosila je oko 58 posto kao i u 2022. godini.
U ukupnom izvozu u 2023. prerađivačka industrija ima udio od oko 85 posto i u odnosu na 2022. ostvarila je porast izvoza za 3,3 posto, na 19,5 milijardi eura, dok je u ukupnom uvozu, s udjelom od oko 86 posto, ostvarila porast od 3,8 posto, na 34,2 milijarde eura.
Iz DZS-a napominju kako djelatnosti poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo; rudarstvo i vađenje te opskrba električnom energijom, plinom, parom i klimatizacija imaju najveći utjecaj na pad izvoza.
vezane vijesti
Tako je u 2023. u odnosu na 2022. u djelatnosti poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo, koje je imalo udio u ukupnom izvozu od oko šest posto, izvoz pao za oko 10 posto, na 1,3 milijarde eura, u rudarstvu i vađenju, s udjelom u ukupnom izvozu od oko četiri posto, pao je za oko 51 posto, na 867,9 milijuna eura, dok je u opskrbi električnom energijom, plinom, parom i klimatizaciji, s udjelom u ukupnom izvozu od oko tri posto, izvoz pao za oko 46 posto, na 776,8 milijuna eura.
Pad ukupnog uvoza RH u 2023. u odnosu na 2022. najvećim je dijelom posljedica pada uvoza u području rudarstvo i vađenje, koje ima udio u ukupnom uvozu od oko sedam posto i u kojem je uvoz pao za oko 45 posto, na gotovo tri milijarde eura, te u opskrbi električnom energijom, plinom, parom i klimatizaciji, s udjelom u ukupnom uvozu od oko dva posto, području u kojem je uvoz pao za oko 59 posto, na 882,3 milijuna eura.
Prema Standardnoj međunarodnoj trgovinskoj klasifikaciji (SMTK), najveće vrijednosti izvoza i uvoza ostvarene su u sektoru strojevi i prijevozna sredstva. Izvoz tog sektora, kako navode iz DZS-a, u 2023. je iznosio oko šest milijardi eura i čini oko 25 posto ukupnoga hrvatskog izvoza, dok je uvoz u istom razdoblju iznosio oko 11 milijardi eura i imao je udio od oko 27 posto.
Najvažniji vanjskotrgovinski partneri Hrvatske su države članice EU, a u 2023. je robna razmjena s državama članicama činila oko 68 posto ukupnog izvoza, koji se u odnosu na godinu prije smanjio za oko šest posto, na 15,6 milijardi eura.
Istodobno je uvoz iz drugih država članica EU-a u 2023., koji čini oko 77 posto ukupnog uvoza, porastao za oko tri posto u odnosu na 2022. godinu, na 30,4 milijarde eura.
U 2023. najveći vanjskotrgovinski partneri iz EU-a su, Njemačka, Italija, Slovenija i Mađarska.
Izvoz u Njemačku je iznosio 2,8 milijardi eura i bilježi rast za 2,3 posto, dok je uvoz iz te zemlje povećan 8,3 posto, na 5,7 milijardi eura.
U Italiju je izvezeno robe za gotovo 2,8 milijardi eura, što je pad za 5,2 posto, dok je uvoz iz te zemlje pao za 1,3 posto, na 5,7 milijardi eura.
U Sloveniju je izvezeno robe za 2,6 milijardi eura, što je pad od 7,9 posto, dok je uvezeno robe za 4,6 milijardi eura ili 0,9 posto više.
Konačni podaci DZS-a pokazuju da je u 2023. robna razmjena s trećim zemljama činila oko 32 posto ukupnog izvoza, koji je u usporedbi s 2022. smanjen za oko dva posto i oko 23 posto ukupnog uvoza, koji je pao za oko 25 posto.
U 2023. se izvan EU-a najviše izvezlo u Bosnu i Hercegovinu, a udio u ukupnom izvozu bio je oko deset posto. U odnosu na 2022. izvoz u tu zemlju pao je za oko osam posto, pokazuju konačni podaci DZS-a.
