Nažalost, nije. Statistike koje se redovito objavljuju više sakrivaju nego što otkrivaju. Iako naš izvoz brzo raste, treba znati da on raste s vrlo male baze i morao bi ići tim stopama još nekoliko desetaka godina da bi se uopće približio prosjeku EU-a.

Lani smo izvezli robe u vrijednosti od 12 milijardi eura, a istovremeno smo uvezli robe vrijedne 19 milijardi eura, što znači da smo u međunarodnoj trgovini napravili manjak od sedam milijardi eura.

Drugi pokazatelj još je alarmantniji. Naš lanjski izvoz od 12 milijardi eura predstavlja samo 27 posto čitavog BDP-a. Drugim riječima, izvoz je samo trećina vrijednosti sve hrvatske potrošnje, proizvodnje i investicija. Izvoz u prosječnoj članici EU-a čini barem 40 posto BDP-a, što bi značilo da bismo, pod uvjetom da BDP ostane na 45 milijardi eura, godišnje morali izvesti robe vrijedne 18 milijardi eura.

Kada bi se od iznosa ukupnog izvoza odbila i brojka eura zarađenih turizmom, hrvatska pozicija u odnosu na 'konkurenciju' poput Mađarske, Slovenije ili Češke dodatno bi se pogoršala.

'Hrvatski izvoz roba najmanji je u odnosu na BDP od svih europskih zemalja. Taj minimum je u Europi 40 i više posto, a što je zemlja manja, izvoz bi trebao biti viši. Dobro je da izvoz raste, ali to nije ni blizu iznosima kakvi bi trebali biti', rekao je tportalu ekonomist Ljubo Jurčić te nastavio:

'Da bismo došli na željene razine, izvoz bi trebao biti isplativ. Kako bismo to postigli, treba nam povoljniji tečaj. S druge strane uvoz nam sada raste upola manjim stopama nego izvoz, pa se to tumači kao nešto odlično. Ali naš uvoz je puno veći od izvoza, pa i taj manji rast poništi sve efekte rasta izvoza.'

Vanjsku trgovinu treba gledati cjelovito. Nažalost, naša bilanca je negativna, a kao pozitivna strana priče stalno se spominje turizam.

'Političari se sad stalno slikaju na otvaranju novih turističkih investicija i kažu - evo vam potrošnje, evo vam izvoza, a time zapravo tupe oštricu industrijske proizvodnje. Društvo je industrijsko, a bez razvoja industrijske proizvodnje nema razvoja društva. Njemačka i Japan su razvijeni, ali ne žive od turizma, a mi kupujemo njihove strojeve, automobile i mobitele', rekao nam je Jurčić i napomenuo kako je velika zabluda to da će hrvatsko gospodarstvo počivati na krilima malih i srednjih poduzeća.

'Hrvatska proizvodnja se urušila. Nemamo uvjete za proizvodnju, nitko se ne bavi industrijskom politikom, niti ima fiskalne i monetarne politike koja bi ju pratila. Uništili smo socijalističku infrastrukturu iz Jugoslavije, a tržišnu nismo napravili. Pojedinačno od nas nitko ne može napraviti složen proizvod, a mali i srednji su tu da se njihove proizvode uključuje u složenije. U zapadnoj Europi postoje velike kompanije poput Mercedesa ili Airbusa, koji imaju tisuće malih i srednjih dobavljača. Takvih kompanija nema kod nas - kome ćemo mi prodavati opruge i letvice?', pita se Jurčić.  

Što se tiče tečaja, kuna je već neko vrijeme ispod prosjeka od 7,5 kuna za euro, što uvoznicima ne ide na ruku. Slabija kuna pospješila bi poslovne rezultate izvoznika, ali bi otežala otplatu dugova u eurima.

Kakvo je stanje na terenu, upitali smo dva domaća industrijska diva, Inu i Plivu, ujedno najveće izvoznike. Ina je najveći hrvatski izvoznik već godinama, a u zadnjih pet godina izvezla je robe vrijedne 37 milijuna kuna.

Lani je prodaja u Bosni i Hercegovini rasla za jedan posto, a u Sloveniji za 27 posto, dok je u prvom tromjesečju 2017. godine, u usporedbi s istim razdobljem prošle godine, rezultat još bolji: ukupne izvezene količine rafinerijskih proizvoda gotovo su udvostručene, dok je izvoz u BiH rastao za tri posto, a u Sloveniju čak 60 posto.

Dodatni prostor za rast izvoza vide nakon modernizacije rafinerije u Rijeci, u što su uložene tri milijarde kuna. Kao najizglednije ciljno tržište za novoproizvedene količine Ina je prepoznala BiH te južnija tržišta, prvenstveno Albaniju i Crnu Goru.

'Što se tiče valutnih promjena, Ina je integrirana naftna kompanija te promjene tečajeva mogu utjecati na stanje duga, ali i na prihode i rashode koje generira u raznim valutama. Kompanija navedene stavke konstantno drži u balansu i prati promjene relevantnih tečajeva i cijena te u skladu s internim procedurama po potrebi ima na raspolaganju razne instrumente za zaštitu od valutnog rizika', poručuju iz Ine za tportal.

Pliva, najveći domaći farmaceut koji izvozi u Veliku Britaniju, SAD, Rusiju i 60 ostalih tržišta, u prvih pola godine ostvarila je 20 posto veći izvoz, unatoč, kako kažu, izazovima na pojedinim tržištima.

Kao tržišta sa značajnim porastom ističu se zemlje EU-a, posebice Njemačka, Velika Britanija i Poljska, te SAD, i dalje Plivina najveća izvozna tržišta. 'Pliva je uvelike orijentirana na izvoz pa je tako udio izvoza u ukupnim prihodima kompanije veći od 80 posto', dodaju.  

Detaljnije rezultate poslovanja hrvatskih izvoznika pročitajte OVDJE.