„Vanjska komponenta javnog duga na godišnjoj razini bila je niža za 2,5 milijardi kuna ili 2,4 posto, te je krajem studenog iznosila 102,6 milijardi kuna. Istodobno, unutarnja se komponenta smanjila za 1,1 milijardu kuna ili 0,6 posto, na 177,2 milijarde”, navodi se u osvrtu RBA na nedavno objavljene podatke Hrvatske narodne banke (HNB).

Navodi se i da su krajem studenog domaća izdana jamstva opće države iznosila 5,7 milijardi kuna, od čega se 1,9 milijardi odnose na jamstva dana za kredite HBOR-a, dok su inozemna jamstva opće države bila na razini od 5,3 milijarde kuna.

„S posljednjim danom 2018. godine plaćena su protestirana državna jamstva za Uljanik u iznosu od 2,5 milijardi kuna, što je do kraja godine utjecalo na pogoršanje salda općeg proračuna, a ujedno i na kretanje javnog duga”, navodi se u nedavno objavljenoj analizi RBA.

S obzirom da se radi samo o dijelu glavnice, a nije plaćen iznos kamata koji se još treba servisirati, konačan iznos podmirenja jamstava će biti veći, navode analitičari RBA.

Prema navodima iz Ministarstva financija, u ovoj godini potencijalna obveza države po drugom dijelu glavnica prema Uljanik Grupi iznosi oko 1 milijardu kuna.

Unatoč tome, „kretanja u fiskalnoj statistici ostat će i dalje razmjerno povoljna. Pri tome će potonji pokazatelj biti potpomognut nastavkom rasta gospodarstva te tečajnim kretanjima”, navode analitičari RBA.

Procjenjuju da bi se na kraju 2018. godine omjer javnog duga i bruto domaćeg proizvoda (BDP) trebao zadržati ispod 75 posto, što je više od 9 postotnih bodova niže u odnosu na njegovu najvišu razinu, zabilježenu krajem 2013.

Na kraju trećeg tromjesečja 2018. godine udio javnog duga Hrvatske iznosio je 74,5 posto BDP-a.