Podsjećamo, Hrvatski Telekom je 2020. godine s predstavnicima lokalne i regionalne samouprave potpisao 13 Sporazuma o partnerstvu u provedbi projekata izgradnje mreže širokopojasnog interneta kojima se obvezao do kraja 2023. godine izgraditi optičke mreže na području deset županija u Hrvatskoj.

Riječ je o realizaciji 13 Sporazuma o partnerstvu koji su sastavni dio Javnog poziva Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova EU za izgradnju pristupnih mreža sljedeće generacije. Na Javnom pozivu Hrvatski Telekom osvojio je 13 od predanih 16 ponuda, čime u digitalizaciju dijelova Hrvatske, na kojima trenutno takva infrastruktura ne postoji, ulaže 328 milijuna kuna vlastitih sredstava za vrijeme provedbe projekata, dok ukupna vrijednost prihvatljivih troškova na projektima koje razvija HT, zajedno s javnom komponentom, iznosi 651 milijun kuna. Projekt se provodi sukladno strukturnim pravilima Okvirnog nacionalnog programa za razvoj infrastrukture širokopojasnog pristupa u područjima u kojima ne postoji dostatan komercijalni interes.

'Kvalitetna optička infrastruktura i brzi Internet preduvjet su trenutnog i budućeg razvoja te osiguravanja bolje kvalitete života naših sugrađana. Kao najveći privatni investitor u digitalizaciju Hrvatske, kontinuirano radimo na povezivanju svih njezinih dijelova i gradimo mrežu u velikim i malim gradovima, prigradskim i ruralnim područjima. U sklopu ovih projekata, omogućavanjem brzog Interneta u dijelovima Hrvatske u kojima on dosad nije postojao, za 150.000 korisnika osigurat ćemo preduvjete za jačanje gospodarske djelatnosti i stvaranje bolje budućnosti uz korištenje najmodernijih tehnologija današnjice. I u narednom razdoblju ostajemo fokusirani na naše investicije u razvoj mrežne infrastrukture, osobito u optiku i 5G, koje su okosnice digitalizacije društva i gospodarstva Hrvatske', izjavio je Boris Drilo, član Uprave Hrvatskog Telekoma i glavni direktor za tehniku i informacijske tehnologije Hrvatskog Telekoma.

Realizacijom ovih projekata unaprijedit će se korištenje digitalnih usluga kao što su e-Građani, e-škole, e-zdravlje, kao i ostalih gradskih, općinskih i mjesnih usluga, a velike brzine i dostupnost interneta pridonijet će daljnjem razvoju poduzetništva i lokalne gospodarske djelatnosti. NGA mreža koju Hrvatski Telekom gradi u sklopu ovih projekata bit će otvorena, što znači da će svi ostali operatori i davatelji usluga elektroničkih komunikacija imati otvoren pristup mrežama te će, isto kao i HT, biti u prilici nuditi svoje maloprodajne širokopojasne usluge krajnjim korisnicima na području koje projekt obuhvaća.

Nakon završetka projekta, oko 90 posto svih potencijalnih korisnika (stanovi, poslovni i javni korisnici) na niže navedenim područjima imat će pristup brzinama preko 100Mbit/s simetrično.

Obuhvat projekata izgradnje NGA mreža:

• Donji Andrijevci, Garčin, Gornja Vrba, Gundinci, Klakar, Oprisavci, Sikirevci, Slavonski Šamac, Velika Kopanica, Vrpolje
• Dubrovačko primorje, Dubrovnik, Konavle, Župa dubrovačka
• Đurmanec, Jesenje, Krapina, Petrovsko, Radoboj
• Dugi Rat, Omiš, Podstrana, Zadvarje
• Ludbreg, Mali Bukovec, Martijanec, Sveti Đurđ, Veliki Bukovec
• Barban, Ližnjan - Lisignano, Marčana, Medulin
• Gornji Mihaljevec, Mursko Središće, Nedelišće, Selnica, Strahoninec, Sveti Juraj na Bregu, Sveti Martin na Muri, Štrigova, Šenkovec
• Antunovac, Erdut, Ernestinovo, Vladislavci, Vuka, Šodolovci, Čepin
• Funtana, Kaštelir-Labinci, Poreč, Sveti Lovreč, Tar-Vabriga, Tinjan, Višnjan, Vižinada, Vrsar
• Bale - Valle, Kanfanar, Rovinj - Rovigno, Svetvinčenat, Vodnjan - Dignano, Žminj
• Samobor, Stupnik, Sveta Nedjelja
• Bogdanovci, Borovo, Ilok, Lovas, Negoslavci, Nuštar, Tompojevci, Tovarnik, Trpinja, Vukovar
• Brdovec, Dubravica, Jakovlje, Luka, Marija Gorica, Pušća, Zaprešić