'Ekonomski oporavak u Hrvatskoj ostaje snažan. Problemi u koje je zapala najveća privatna kompanija, Agrokor, mogli bi usporiti rast, ali realni BDP bi i dalje trebao porasti solidnih 2,9 posto, nakon čega bi mogao malo usporiti. Nezaposlenost bi i dalje trebala padati uslijed smanjenja raspoložive radne snage. Nakon rekordnog smanjenja deficita u 2016. rupa u proračunu bi mogla blago porasti, ali uz snažan rast strukturne neravnoteže trebala bi se bitno smanjiti', navodi Komisija u svojim zaključcima.

U zadnjem kvartalu prošle godine hrvatski BDP porastao je 3,5 posto. U prvom kvartalu ove godine maloprodaja i turizam dobro su napredovali, povjerenje potrošača je visoko. Industrijska proizvoda doduše pada, posebno u segmentu potrošačke robe.

'To se može povezati s problemima u Agrokoru, koji ima velike poteškoće u refinanciranju dospjelih obveza', navodi se.

Dodatno, Komisija piše kako se kontinuitet Agrokorovih poslovnih operacija može očekivati zbog aktivacije zaštitnog zakona poznatog kao lex Agrokor.

'Poremećaji zabilježeni u prvom dijelu godine možda uspore potrošnju i investicije, kao i očekivanja potrošača. Porezna reforma, uparena s dobicima na tržištu rada i rastom plaća, trebala bi biti dovoljna za daljnji rast privatne potrošnje.

Nakon solidnog rasta investicija u 2016. očekuje se njihov daljnji rast', pišu briselski ekonomisti. Što se tiče izvoza, on bi također trebao rasti jer se nagađa da će hrvatske tvrtke nastaviti s povećanjem svojih tržišnih udjela u inozemstvu. 'Turistička sezona u ljetnim mjesecima će pomoći izvozu, ali jaka domaća potražnja će dovesti do stopa rasta uvoza', pišu.