Prosječno hrvatsko kućanstvo u 2010. godini raspolagalo je mjesečno s oko 6.320 kuna ili na razini godine s oko 75.836 kuna, a gotovo osamdeset posto kućanstava navodi da su im prihodi nedostatni za osnovne potrebe, pokazuje analiza kretanja prihoda i troškova u kućanstvima Hrvatske u prošloj godini koju je proveo Centar za istraživanje tržišta GfK Hrvatske
Prema subjektivnoj procjeni ispitanih, potrebni prihodi za zadovoljenje osnovnih troškova/potreba obitelji trebali bi iznositi u prosjeku mjesečno oko 8.660 kuna. Tako razlika između potrebnih i ostvarenih prihoda iznosi u prosjeku oko 2.340 kuna, pokazalo je istraživanje.
Prihodi kućanstava najviši su u Zagrebu, oko 7.560 kuna prosječno mjesečno, što je smanjenje u odnosu na 2009, kada su iznosili 7.630 kuna. U Istri, Primorju i Gorskom kotaru prihodi su bili 7.180 kuna (u 2009. 7.630 kuna), dok su najmanji prihodi u Slavoniji - 4.750 kuna (u 2009. 5.360 kuna).
Veće prihode od potrebnih, koji prema subjektivnoj ocjeni ispitanika iznose oko 8.660 kuna mjesečno, lani je imalo samo 9 posto kućanstava (2009. ih je bilo 10 posto, a 2008. godine 12 posto), točno koliko im treba ima oko 11 posto kućanstava (u 2009. njih 15 posto), a ostvarene prihode niže od potrebnih ima oko 77 posto kućanstava (2009. njih 71 posto, a 2008. njih 68 posto).
Usporedi li se ostvarene i potrebne prihode kod kućanstava koja nemaju dovoljno, dolazi se do podatka da bi u prosjeku njihova potrebna primanja trebala biti čak 67 posto veća od sada ostvarenih, navode iz GfK.
Najviša pojedinačna stavka u kućnom budžetu i dalje otpada na hranu i piće - oko 32 posto - a dodaju li se tome i troškovi stanovanja, proizlazi da 52 posto svojih prihoda kućanstva troše na zadovoljenje egzistencijalnih potreba.
U odnosu na 2009. smanjio se udio kućanstava koja su imala troškove za sve kategorije troškova osim hrane i pića te ukupnih troškova stanovanja i fiksnog telefona. Posebno se pak smanjio broj kućanstava koja imaju troškove odjeće i obuće (sa 90 na 80 posto), manje kućanstava izdvaja za kulturu, rekreaciju i zabavu (sa 60 na 51 posto), manje je izdvajalo za trajna potrošna dobra (sa 51 na 35 posto) te na ostale troškove (sa 60 na 46 posto).
Promatra li se pojedinačni iznos troška, zapaža se da su iznosi za kredite porasli za 16 posto, a narasli su i izdaci za stanovanje, prometni troškovi i obrazovanje.
Na drugoj strani, štedi se na hrani i piću, manje se daje za odjeću i obuću, trajna potrošna dobra, cigarete i mobilni telefon, napominju iz GfK, koji je to istraživanje proveo u prosincu lani na reprezentativnom uzorku, slučajnim odabirom, osobnim intervjuom u kućanstvima.
