Stranih je turista u prvih sedam mjeseci ove godine u Hrvatsku, po prvim podacima HTZ-a, došlo gotovo 6 milijuna ili 4 posto više nego prošle godine, a s 33 milijuna noćenja su u plusu od 3,3 posto.

Najviše noćenja, 6,6 milijuna pritom je ostvarilo 917,7 tisuća njemačkih turista, koji su time zadržali prvo mjesto, ali lanjsku razinu prometa.

Zanimljivo je pritom da su Nijemci polovicu sedmomjesečnih noćenja ili 3,2 milijuna ostvarili samo u srpnju, što je također slično kao u istom lanjskom mjesecu, ali i važnije za hrvatski turizam s obzirom da su iz tri njemačke pokrajine na odmore krenuli tek u zadnjem tjednu srpnja.

Slovenskih 731,6 tisuća turista ili 1,1 posto manje ostvarilo je u sedam mjeseci 4,3 milijuna noćenja, slično kao prošle godine, a time su na drugom mjestu, ispred Austrijanaca kojih je došlo 0,2 posto više ili 560,9 tisuća ostvarivši 3 milijuna noćenja ili 1,5 posto više.

Četvrti su 390,4 tisuće Česi s 2,6 milijuna noćenja ili porastima od 1,3 odnosno u dolascima i 1,8 posto u noćenjima, dok su na peto mjesto 'izbili' Poljaci koji su i svojevrsno najveće iznenađenje, ali i najjače tradicionlanije tržište s porastima dolazaka od čak 19 posto, na 333,2 tisuće, i noćenja od 22,3 posto, na 2,1 milijuna.

Talijani su već prošle godine 'izgubili' treće mjeseto, ove godine su na šestom s 1,6 milijuna noćenja koje je ostvarilo njih 385,3 tisuće, što su minusi od po oko 5 posto, i što je s obzirom na krizu u njihovoj zemlji, za hrvatski turizam dobar rezultat.

Sedmi su Nizozemci, izuzetno važni za kamping segment, s 1,5 milijuna noćenja u sedam mjeseci ove godine i porastom od 3,2 posto, dok su Slovaci osmi s 1,2 milijuna noćenja ili 1,5 posto više.

Iako na tek devetom mjestu turisti iz Ujedinjene Kraljevine (Britanci) s nešto malo više od milijun noćenja su u plusu od čak 25,5 posto, a zanimljiv porast noćenja od 5 posto, nakon nekoliko godina stagnacije, ove su godine zabilježili Mađari na desetom mjestu s 915,1 tisućom noćenja.

S 802,7 tiusća noćenja ili porastom od 4 posto blizu su im Francuzi, ali i Rusi s oko 730 tisuća noćenja, što je, međutim, pad od 20 posto u odnosu na lanjskih sedam mjeseci s tog tržišta i što se najviše povezuje s ove godine uvedenim novim viznim režimom u Hrvatskoj slijedom ulaska u EU.

Taj je 'režim' najvjerojatnije doveo i do pada noćenja od 26 posto turista iz Ukrajine i još većeg od 36 posto iz Turske, jer je iz tih zemalja, kao i iz Rusije, hrvatski turizam zadnjih nekoliko godina bilježio važne i velike poraste i dolazaka i noćenja.

To su ujedno i najvažniji i najveći minusi ove godine u hrvatskom turizmu po stranim tržištima, a ukupno su minusi noćenja zabilježeni iz 20-ak zemalja od ukupno više od 80 iz kojih strani turisti dolaze u Hrvatsku ove godine.

Među strancima s važnijim i velikim porastima ove se godine u sedam mjeseci izdvajaju još Šveđani i Norvežani sa po 33 posto više noćenja, a među onima čijih je noćenja bilo relativno malo u apsolutnom broju (od 20.000 do oko 200-ak tisuća) s velikim porastima od 20 pa i do 60 posto ističu se Australci, Bugari, Bjelorusi, Brazilci, Estonci, Finci, Grci, Irci, Kanađani, Kinezi, Letonci i gosti iz SAD-a.