"Pozdravljamo najavljeno porezno rasterećenje", istaknuli su iz HUP-a napominjući kako su zadovoljni što je prihvaćen njihov prijedlog da trošak cijepljenja protiv zaraznih bolesti bude tretiran kao neoporeziv.

"No, inzistiramo da se predvidi retroaktivna primjena ovog rasterećenja i to od 11. ožujka ove godine te da se mjera proširi i na testiranja radnika", poručili su.

Poslodavci navode kako su zbog covida-19 značajno rasli troškovi za preventivne mjere, poput zaštitne opreme, postavljanja fizičkih barijera, održavanja čistoće objekata i mjesta rada, odnosno čišćenja dodirnih površina i dr., a ovisno o djelatnosti kreću se od stotinjak do čak 2.000 kuna po radniku. Stoga je, smatraju poslodavci, potrebno dodatno uvažiti te okolnosti.

Iz HUP-a naglašavaju da porezna davanja nisu jedino što opterećuje poduzetnike te podsjećaju kako već godinama traže da se poduzme sveobuhvatna reforma sustava neporeznih i parafiskalnih davanja koji dodatno opterećuju poslovanje, a često nije jasna njihova svrha.

"Osim toga, bez reforme javnog sustava (zdravstvenog, mirovinskog, javne uprave) nema ni mogućnosti značajnijeg poreznog rasterećenja. Stoga je potrebno što hitnije pokrenuti reforme koje će smanjiti rashodnu stranu proračuna kako bi se i opterećenja na prihodnoj strani mogla značajnije smanjiti", istaknuli su iz HUP-a.

Iznose i najnovije podatke Eurostata prema kojima je u 2019. ukupni udio poreza i doprinosa za socijalno osiguranje u BDP-u iznosio je 38,7 posto u Hrvatskoj  u odnosu na 41,1 posto u EU.

Taj je udio za Hrvatsku bio najviši među svim novim zemljama članicama EU, nešto iznad Slovenije i u rangu s Nizozemskom, navode iz HUP-a dodajući kako je iz toga jasno da postoji značajan prostor za daljnja porezna rasterećenja, posebice ako nam je cilj sustići razvijenije članice EU.

"U ovim vremenima kada je upitno hoće li biti ikakve dobiti nužno je umanjiti poreze i za ona poduzeća koja ostvaruju prihode iznad 7,5 milijuna kuna godišnje", istaknuli su poslodavci.

Navode i kako u daljnjim izmjenama predlažu ostala rasterećenja koja su nužna zbog epidemiološke i gospodarske situacije, kao što su "produženje razdoblja za prijenos poreznog gubitka, proširenje primjene porezne stope PDV-a od 13 posto te navedeno smanjenje poreza na dobit za sve porezne obveznike".

Vlada je Saboru uputila četiri zakonska prijedloga iz petog kruga porezne reforme, kojima uz ostalo predlaže snižavanje stopa poreza na dohodak s 24 na 20 posto te s 36 na 30 posto, kao i snižavanje stope poreza na dobit s 12 na 10 posto za poduzetnike koji godišnje ostvaruju prihode do 7,5 milijuna kuna. 

U prvo saborsko čitanje upućeni su prijedlozi izmjena zakona o porezu na dohodak, porezu na dobit, porezu na dodanu vrijednost (PDV) te o fiskalizaciji u prometu gotovinom.

Premijer Andrej Plenković ističe kako je to nastavak politike  rasterećenja i građana i poduzetnika.

"S ovim novim valom, bit ćemo na više od 10 milijardi kuna rasterećenja hrvatskih građana i gospodarstva", rekao je Plenković u uvodu sjednice.  

Po podacima koje je iznio potpredsjednik Vlade i ministar financija Zdravko Marić, ukupni učinak dosadašnja četiri kruga porezne reforme (od 2017. do 2020. godine) veći je od 8,2 milijarde kuna.