Prema dosadašnjim propisima, građanima kojima se utvrdi nesrazmjer dohotka i imovine razrezuje se porez po stopi od 54 posto (najviša stopa za drugi dohodak od 36 posto uvećana za 50 posto). Drugim riječima, oduzima im se malo više od polovice sumnjivo stečene imovine.

Predloženim poreznim izmjenama od početka iduće godine stopa 'kaznenog poreza' bi se udvostručila. Na redovnu poreznu stopu, koja se poreznim izmjenama spušta s 36 na 30 posto, obračunavao bi se dvostruki iznos poreza (100 posto) te bi se u konačnici razrezivao porez po stopi od 60 posto. U obrazloženju predloženih promjena Ministarstvo financija ističe da se na taj način stimulira poslovanje i prikazivanje primitaka u skladu sa zakonskim propisima.

'Predloženo je smanjenje svih poreznih stopa, tj. porezno rasterećenje onih poreznih obveznika koji prijavljuju primitke u skladu sa zakonskim propisima te povećanje poreznog opterećenja za one koji ih ne prijavljuju u skladu sa zakonskim propisima kojima se utvrđuje porez na dohodak od drugog dohotka po osnovi razlike vrijednosti imovine i visine sredstava kojima je stečena (nerazmjer imovine)', navodi se u obrazloženju.

Prema podacima Porezne uprave, u razdoblju od 2010. do kraja 2018. godine nesrazmjer između iskazanog dohotka i stečene imovine utvrđen je kod 970 građana u ukupnom iznosu od 1,4 milijarde kuna. To znači da su pokušali izbjeći plaćanje poreza na dohodak ili ga nisu ispravno obračunali za 'skrivenu' imovinu vrijednu 1,4 milijarde kuna.

Riječ je o postupcima koje provode financijski istražitelj i analitičari, a bave se ciljanim analizama radi otkrivanja velikih poreznih prijevara. Osim Porezne uprave, financijske istrage povezane s podrijetlom imovine provodi Samostalni sektor za otkrivanje poreznih prijevara (tzv. porezni uskok) ustrojen u užem dijelu Ministarstva financija.

U tim postupcima Porezna uprava uspoređuje podatke o svim primicima građana s osobnom imovinom i ostalim izdacima, a cilj je ustanoviti je li porezni obveznik prijavljenim prihodima doista mogao platiti imovinu koju je kupio.

Pritom treba razlikovati zaradu stečenu dokazanim kriminalnim radnjama od dohotka za koji se ne može dokazati porijeklo. Premda nesrazmjer između dohotka i imovine najčešće proizlazi iz kaznenih djela primanja mita, zlouporabe položaja i ovlasti, trgovanja utjecajem i sl., u kaznenim postupcima ta se djela teško dokazuju.

U slučajevima kada se u kaznenom postupku utvrdi da je riječ o nepripadnoj imovinskoj koristi, tada se, uz odgovarajuću kaznu (zatvor, novčana kazna) oduzima cjelokupna imovinska korist. Ako pak postoji evidentan nesrazmjer između dohotka i stečene imovine, koji porezni obveznik ne može opravdati, a nije moguće dokazati kazneno djelo, poreznici razrezuju 'kazneni porez', trenutno po stopi od 54 posto, a ubuduće po uvećanoj stopi od 60 posto.

Dizanjem 'kaznenog poreza' poreznici poručuju muljatorima da će se možda izvući od kaznenog progona, ali će morati vratiti veći dio nelegalno stečene imovine.