Rebalans proračuna koji nas čeka izvest će se uz pomoć banaka koje su se pripremile financirati državu još jednim većim iznosom do kraja godine. Kad se ubroji dug brodogradnje od 340 milijuna kuna i kamate koje nisu bile planirane na početku godine, dolazimo do 'realnog proračuna', kazao je ekonomist koji i u 2013. očekuje stagnaciju.

Potencijal Hrvatske za rast BDP-a smanjio se na 1,5 posto u odnosu na četiri posto prije krize, a to je sve zbog visokog vanjskog duga, upozorio je Ljubo Jurčić, koji ističe da je vrijeme za zaokret u ekonomskoj politici.

Dva ekonomista su u prezentacijama zapravo pokazala da nas čeka teška godina. BDP će ovisiti o potrošnji kućanstava, a ona nisu raspoložena za trošenje, već žele otplatiti svoje kredite. Zato je prvi najavio pad BDP-a od 1,9, a Jurčić 1,7 posto manje ekonomskih aktivnosti u 2012. dok obojica očekuju stagnaciju iduće godine.
Uz visoke poreze država će to još više srezati.

'Pokušaji saniranja proračuna PDV-om koštat će najviše sirotinju iduće godine', kazao je Lovrinčević. Kad se pribroji i činjenica da se siva ekonomija guši, od koje građani pune svoj budžet, stanje je još depresivnije. 'Oni koji su bili u sivoj ekonomiji prebacuju se prema kantama za smeće', kazao je Lovrinčević.

Banke će to osjetiti na rastu udjela nenaplativih kredita za koje Lovrinčević tvrdi da će se popeti iznad 14 posto. Jedino pozitivno je to da se očekuje pad CDS-ova za Hrvatsku, koji su sada oko 250 bodova pa je cijena zaduženja niža, ali će se zbog promjena u Europi cijene dizati na drugoj strani preko EURIBOR-a.

Uglavnom, ne očekuje nas svijetla budućnost i bit će teško i građanima i tvrtkama, a država će svoje dubioze i dalje rješavati zaduživanjem. Ovo je prva godina da se najutjecajniji skup ekonomista odvija bez prisutnosti političara. Jedni su za izliku imali posjet Kataru, a drugi Aktualni sat u Saboru.