U prvih šest mjeseci rast potrošačkih cijena u odnosu na isto razdoblje prethodne godine iznosio je u prosjeku 3,6 posto. Prema indeksu potrošačkih cijena, najveći doprinos tome pružile su cijene usluga i hrane (usluge za 1,6 postotnih bodova, a hrana za 1,4 postotna boda)
Promatrano prema glavnim skupinama klasifikacije ECOICOP, pišu analitičari RBA-e, u razdoblju siječanj-lipanj 2024. na godišnjoj razini najveći doprinos ukupnom rastu generirale su cijene hrane i bezalkoholnih pića s 1,13 postotnih bodova (ili 31,1 posto ukupnog porasta), a slijede prijevoz (0,64 postotna boda ili 17 posto) te restorani i hoteli (0,52 postotna boda ili 14,5 posto). Osim stanovanja, vode, električne energije, plina i drugih goriva, ostale glavne skupine također su dale pozitivan doprinos, međutim primjetno je da godišnji rast potrošačkih cijena i dalje predvode cijene hrane i razne kategorije usluga.
U lipnju, na mjesečnoj razini, prema glavnim komponentama indeksa, rast cijena zabilježen je kod usluga (+0,6 posto) te hrane, pića i duhana (+0,3 posto).
vezane vijesti
'Cijene energije bile su niže za 1,1 posto, a industrijski neprehrambeni proizvodi bez energije za 0,2 posto. Stagnacija u odnosu na svibanj pokazuje sve blaže cjenovne pritiske u odnosu na povijesna kretanja, međutim u većem dijelu prve polovine godine mjesečni rast cijena usluga signalizirao je neuobičajeno visoku tekuću inflaciju u toj kategoriji te i dalje predstavlja rizik da inflacija u nastavku godine bude ustrajnija od očekivane', piše analitičarka RBA-e Petra Bejuk.
Rast na godišnjoj razini usporio je kod svih posebnih agregata, a kod energije zabilježen je pad prvi put od početka godine. Prosječni godišnji rast cijena hrane, pića i duhana usporio je u lipnju na 2,1 posto (u odnosu na 3,2 posto u svibnju).
Inflacija se vratila
Najskromniji je to porast na godišnjoj razini od lipnja 2021. Rast cijena usluga usporio je treći mjesec zaredom, odnosno u lipnju se spustio na 5,5 posto (u odnosu na 6,1 posto u svibnju). Pozitivan doprinos ukupnoj godišnjoj inflaciji generiran je i cijenama industrijskih neprehrambenih proizvoda, čiji se godišnji rast zadržao na razini iz svibnja i iznosio je 1,5 posto. Naposljetku, cijene energije zabilježile su pad za 0,4 posto, nakon povećanja za 1,9 posto u svibnju.
Nakon što je dezinflacijski proces u prvom tromjesečju bio privremeno zaustavljen, godišnja inflacija vratila se u drugom tromjesečju na silaznu putanju uz normalizaciju tekućih cjenovnih kretanja (osobito kod cijena hrane i industrijskih neprehrambenih proizvoda bez energije) i iščezavanje prošlogodišnjih visokih mjesečnih promjena iz izračuna.
Tržište rada je ključni rizik
'Ustrajnosti još uvijek visokih godišnjih stopa rasta potrošačkih cijena ponajviše pridonosi inflacija usluga jer je osjetljivija na porast plaća te posljedično jačanje domaće potražnje. Uz to, kako potvrđuju podaci, u istom je razdoblju zabilježeno jačanje inozemne potražnje za smještajnim i ugostiteljskim uslugama.
Upravo snažno tržište rada uz dvoznamenkast rast nominalnih plaća predstavlja ključni rizik ostvarivanja kratkoročnih te srednjoročnih inflacijskih projekcija. Inflacijska očekivanja poduzeća u segmentu usluga jedina ostaju iznad dugoročnih prosjeka te jasno zrcale navedene rizike.
U nastavku godine očekujemo daljnje usporavanje dinamike rasta potrošačkih cijena uz potencijalni pad godišnje stope rasta na oko dva posto.'
