Broj članova u prosječnom europskom kućanstvu iz godine u godinu se smanjuje, a lani je pao na svega 2,3 člana. Za razliku od većine drugih europskih zemalja, u Hrvatskoj je veličina kućanstva u proteklih deset godina ostala nepromijenjena pa smo s 2,8 osoba po kućanstvu izbili na vodeće mjesto u Europskoj uniji
Po trendovima u veličini i broju kućanstava Hrvatska značajno odstupa od ostalih zemalja Europske unije, pokazuju podaci europskog statističkog ureda. Dok se u svim drugim europskim zemljama u posljednjih deset godina smanjio prosječni broj osoba u kućanstvu i istovremeno povećao njihov broj, u Hrvatskoj je veličina kućanstva ostala nepromijenjena (2,8 članova), a njihov broj se smanjio (za 0,31 posto godišnje).
Hrvatska specifičnost u pogledu veličine i broja kućanstava može se tumačiti na dva načina. Tradicionalisti će reći da je vodeće mjesto u EU pozitivno jer pokazuje da Hrvati još uvijek drže do obitelji, za razliku od drugih Europljana.
vezane vijesti
S druge strane, realisti će kazati da odstupanje od europskih trendova više svjedoči o hrvatskom problemu dugotrajnog ostanka mladih s roditeljima zbog nemogućnosti ekonomskog osamostaljivanja.
Da stanje nije dobro, potvrđuje podatak o padu broja kućanstava, koji svjedoči o tome da brojnost obitelji nije posljedica rađanja više djece nego manjeg broja stambenih jedinica u kojima pod jednim krovom često živi više generacija.
Dok Hrvatska prednjači s 2,8 članova u prosječnoj obitelji, na začelju je Švedska sa svega 1,9 članova. Najveće smanjenje od 2007. godine zabilježeno je u Litvi, s prosječnom veličinom kućanstva od 2,6 članova u 2007. godini do 2,1 člana u 2017. godini.
Promatrajući broj osoba po kućanstvu, gotovo dvije trećine svih kućanstava u zemljama EU-a bilo je sastavljeno od jedne ili dvije osobe. Prema tipu kućanstva, uvjerljivo prednjače samačka, koja čine gotovo trećinu ukupnih kućanstava EU-a. Pritom je ekstreman primjer Švedska, u kojoj čak 51,2 posto kućanstava čine samci. Ova je grupa zabilježila i najveći porast od 2007. do 2017. godine (s 29,5 na 33,6 posto).
Kućanstva sastavljena od dvije osobe činila su u 2017. godini 31,9 posto ukupnog broja kućanstava. Riječ je o kućanstvima s jednom odraslom osobom i djetetom te kućanstvima s dvije odrasle osobe bez djece. Najviši udio parova bez djece je u Finskoj (31,8 posto), a najviše samohranih roditelja s jednim djetetom živi u Danskoj (8,6 posto).
U Hrvatskoj se broj kućanstava s dvije osobe blago povećao, ali smo još daleko ispod prosjeka EU-a. Parovi bez djece čine 17,8 posto kućanstava, što je najmanje u EU, a samci s jednim djetetom čine 1,9 posto kućanstava, po čemu smo na začelju s Finskom, u kojoj ova grupa čini 1,8 posto kućanstava.
Kućanstva s većim brojem članova u Uniji sve su manje uobičajena, a njihov se udio u proteklih deset godina smanjivao s porastom broja osoba: 15,6 posto ih je činilo tri osobe, 13,1 posto četiri osobe, a kućanstva s pet osoba ili više iznosila su 5,8 posto ukupnog broja kućanstava u 2017. Pritom je najveće smanjenje zabilježeno kod kućanstava s četiri člana, koja su prije deset godina imala udjel od 15 posto.
Što se tiče kućanstava s djecom, gotovo polovica takvih obitelji (47 posto ili 31 milijun kućanstava) imala je samo jedno dijete, dok je 40 posto (26 milijuna) imalo dvoje djece, a samo 13 posto (8,5 milijuna) troje ili više djece.
Pritom je najveći udio kućanstava s troje ili više djece zabilježen u Irskoj (26 posto), a slijede Belgija i Finska (19 posto) te Francuska (18 posto). Na suprotnom kraju ljestvice manje od 10 posto kućanstava s najmanje troje djece zabilježen je u Bugarskoj (5 posto), Portugalu (6 posto), Španjolskoj i Italiji (obje 8 posto).
