Ruiz Huescar gostovat će na ovogodišnjem LEAP Summitu 12. i 13. svibnja u Zagrebu, uz ostalih više od 2500 sudionika iz više od 30 zemalja, te će održati predavanje o pametnim gradovima i održivoj, zelenoj i digitalnoj budućnosti.

Ovo će mu biti prvi posjet Hrvatskoj, a mi smo odlučili provjeriti kako kotiramo kada je riječ o pametnim gradovima te što nam donosi ovo brzorastuće tržište.

Što danas podrazumijevamo pod pojmovima pametni gradovi i urbanizacija, ponajviše što se tiče značenja za živote građana?

Brz urbani razvoj i rast gradova utjecali su na naše okruženje i društvo, i to brže i značajnije nego što smo si to možda htjeli priznati. No u fokus su došle javne politike, ulaganja u dekarbonizaciju gospodarstva, jačanje korištenja prirodnih resursa, što su samo neke od stavki. Gradovi su redefinirali svoje usluge pokušavajući digitalizirati i optimizirati sve svoje operacije koristeći nove tehnologije, pametnu opremu i senzorske uređaje koji pomažu u upoznavanju pulsa grada, prikupljanju podataka za poboljšanje rada i digitalizaciju gradskih usluga, prilagođenih građanima i njihovim potrebama.

Pametni grad ne mjeri se samo po tehnološkoj implementaciji i pametnim uslugama koje nudi svojim građanima, već postoje i vrlo važni pokazatelji kao što su digitalni jaz stanovništva, ugljični otisak po glavi stanovnika, sudjelovanje i uključenost građana u donošenje odluka. U tom smislu europski gradovi nastavljaju se visoko rangirati na različitim međunarodnim ljestvicama, a jedna od njih je IMD Smart City Index 2021, koju je razvio Smart City Opservatory of IMD, te među najbolje rangiranima možemo pronaći Zürich, Oslo, Helsinki ili Kopenhagen, iako treba napomenuti da je Singapur najpametniji grad na planetu drugu godinu zaredom.

Moramo se dotaknuti i tehnoloških pokretača značajnih za gradove, kao što su Internet of Things (IOT), Big Data, umjetna inteligencija i blockchain. No trebamo naglasiti da pametni gradovi moraju mudro koristiti tehnologiju u svojim projektima, rješavati stvarne probleme građana i biti vezani uz vrlo konkretne i opipljive ciljeve. Važno je spomenuti digitalizaciju u javnoj upravi i gradskim vijećima koja štedi vrijeme, čini ih učinkovitijima, a i komunikacija je bolja. Moj je savjet javnim tijelima da koriste alate, usluge i pametnu infrastrukturu koja je lako razumljiva te prilagođena korisnicima i njihovim potrebama. Ne smijemo zanemariti takva ulaganja.

Kolika je vrijednost tržišta pametnih gradova?

Prema nekim relevantnim studijama, veličina tržišta pametnih gradova u 2021. iznosila je 457 milijardi američkih dolara i dostići će 873 milijarde američkih dolara do 2026., uz složenu godišnju stopu rasta (CAGR) od 13,8 posto, što znači da je još uvijek brzo rastući sektor prvenstveno potaknut potrebom za digitalizacijom javne usluge, dekarbonizacijom gospodarstva i izgradnjom pametne javne infrastrukture na višoj razini.

Možete li nam navesti primjer idealnog pametnog grada?

Prije smo spomenuli Singapur, dobar primjer za razumijevanje veličine. Grad će u narednih deset godina uložiti 38,5 milijardi eura u održivu infrastrukturu, podzemne željeznice i laku željeznicu. Naravno, ima puno manjih planiranih projekata u svijetu, iako s velikim pozitivnim očekivanjima i utjecajem. Jedan od njih moglo bi biti proširenje javnog sustava dijeljenja bicikala u Madridu. Grad će u naredne dvije godine uložiti gotovo 50 milijuna eura kako bi duplicirao ponudu usluga, što obuhvaća 264 stanice i 2964 električna bicikla do potencijalnih 600 stanica i 7500 e-bicikala. To je nedvojbeno prilično ambiciozan projekt koji će pridonijeti dekarbonizaciji i e-mobilnosti u Madridu.

Predvodite uključivanje CITIES FORUM-a u važne međunarodne projekte iz područja pametnih gradova i održivog urbanog razvoja. Kako po tom pitanju stoji Hrvatska u usporedbi s ostalim europskim državama?

CITIES FORUM provodi strateške savjete i konzultantske usluge za brojne gradove diljem svijeta koji koriste našu međunarodnu mrežu pridruženih stručnjaka. To nam omogućava da budemo u bliskom kontaktu s javnim i privatnim sektorom unutar tržišta pametnih gradova. Još nisam posjetio Hrvatsku, ali mogu vam reći da ona prati put drugih europskih država koje postižu ogroman napredak na ovom polju. Primijetio sam da se ovdje gradi zanimljiv ekosustav u odnosu javne i privatne suradnje i partnerstva. Primjer je Grad Zagreb i projekt kojim će se rekonstruirati 40 posto javne rasvjete.

Predviđeni proračun za taj projekt je 318 milijuna kuna, a grad očekuje smanjenje emisije ugljičnog dioksida za 5000 tona godišnje. Ovo je vrsta inicijative koja potiče razvoj u pravom smjeru, a usklađena je sa zagrebačkom strategijom pametnih gradova. Srećom, još neki hrvatski gradovi, osim Zagreba, predani su potrebi za smanjenjem emisija CO2 koje proizvodi prometni sektor, a u Zagrebu je on krivac za 53,9 posto ukupnog ugljičnog otiska, prema informacijama zagrebačkog pročelnika za energetiku i klimu. Zbog toga je zagrebačka Gradska skupština nedavno usvojila program zaštite zraka za razdoblje 2022.-2026., što uključuje niz mjera za poboljšanje kvalitete zraka.

Druge europske zemlje postižu značajan napredak u primjeni tehnologije pametnih gradova i provedbi ambicioznih projekata za dekarbonizaciju gospodarstva. U ovom trenutku dao bih priznanje onima koje je Europska komisija odabrala da budu dio nedavno pokrenute inicijative '100 klimatski neutralnih i pametnih gradova do 2030.'. Cilj je promovirati i predstaviti 100 europskih gradova u njihovoj sustavnoj transformaciji prema klimatskoj neutralnosti do 2030. godine te transformirati te gradove kroz eksperimente i inovacije. Na tom popisa gradova vodećih u održivosti i inovacijama možemo pronaći Madrid, Rim, Pariz, Amsterdam, Lisabon i Zagreb.

Što možemo očekivati na LEAP Summitu?

Uzbuđen sam što ću biti dio ovogodišnjeg izdanja LEAP Summita. Mislim da mogu osvijestiti mlade ljude o tome kako njihovi izbori i navike mogu utjecati na naše gradove i našu okolinu te kako će pametniji gradovi odrediti digitalniju, zeleniju i otporniju budućnost čovječanstva. Želim im otvoriti oči prema svijetu koji se brzo mijenja i koji zahtijeva od naših gradova i društva prilagodbu i promjenu brže nego ikad prije u ljudskoj povijesti.

Naglasit ću da naši gradovi trebaju mlade lidere posvećene izgradnji održivijeg, pravednijeg i otpornijeg društva te podijeliti neke činjenice o utjecaju novih rješenja za urbanu mobilnost, novu prometnu infrastrukturu i specifične javne politike usmjerene na značajno smanjenje našeg ugljičnog otiska te promjenu načina na koji putujemo na posao i interakciju unutar javnog prostora. Govorit ću o stvarima koje bih volio čuti kad bih se stavio u njihovu kožu i godine.