'Zbog oskudnih podataka i nedavnih sniženja procjena rasta za gospodarstvo eurozone naše procjene rasta za hrvatsko gospodarstvo zadržali smo u visini od jedan posto', navodi se u bilješci za ožujak.

Realno gospodarstvo

Premda je 2016. započela dobro, s 9,3-postotnim rastom industrijske proizvodnje, preliminarni podaci sugeriraju da je izvoz pao za 0,6 posto na godišnjoj razini dok je uvoz porastao za 2,9 posto, pogoršavajući trgovinski deficit za 9,1 posto.

Osobna će se potrošnja, čini se, oporaviti jer realni raspoloživi dohodak podupiru deflacija i poboljšano stanje na tržištu rada, premda ograničeno zbog kontinuiranog razduživanja i izostanka prošlogodišnjih jednokratnih učinaka, navodi se u osvrtu na Hrvatsku.

Među pozitivnim za rast izdvaja se produljeno razdoblje niskih cijena nafte, bolje od očekivanja procjene rasta u Europskoj uniji te još jedna rekordna turistička sezona. Međutim, s obzirom da se iskorištenost sredstava iz fondova EU-a smatra jednim od glavnih pokretača investicija, svaka smetnja na tome planu predstavlja prijetnje za gospodarski rast, upozorava se u bilješci.

Bankarski sektor

'Kreditni plasmani u siječnju su smanjeni za jedan posto na mjesečnoj razini (5,7 posto na godišnjoj razini), zahvaljujući konverziji kredita u švicarskim francima, što je rezultiralo 2-postotnim padom kredita prema stanovništvu na mjesečnoj razini. Kreditiranje korporativnog sektora smanjeno je za 5,5 posto na godišnjoj razini, zahvaljujući raščišćavanju bilanci, što je trend koji bi se po našem mišljenju mogao zadržati tijekom cijele godine', ocjenjuju u toj banci.

Budući da će veći dio, oko 85 posto, portfelja zajmova u CHF-u biti konvertiran u prvom kvartalu 2016., to bi moglo rezultirati u 2016. približno 12-postotnim padom obujma stambenih kredita u stranoj valuti na godišnjoj razini. 'Procjenjujemo i 3,8-postotni pad kredita prema privatnom sektoru u ovoj godini', kažu u toj banci.

Prognoze za regiju

Za regiju srednje i istočne Europe (CEE) procjena rasta BDP-a potvrđena je na 2,5 posto u 2016. nakon 3,1-postotnog rasta u 2015. Usporavanje rasta dijelom je povezano s nižim doprinosom državnih ulaganja povezanih s fondovima EU-a te sa stagnacijom gospodarstva eurozone. Rast u regiji trebao bi ponovno blago ubrzati u 2017., na 2,6 posto, zahvaljujući očekivanom jačanju gospodarstva eurozone, čak i ako bude skroman, te novim privatnim investicijskim projektima najavljenim u Slovačkoj, procjenjuju u toj banci.

Za regiju jugoistočne Europe (SEE) blago je naviše revidirana stopa rasta BDP-a za 2016., na 2,9 posto, s u prosincu procijenjenih 2,7 posto, a prije svega zahvaljujući većem rastu nego što se prvotno očekivalo u Rumunjskoj (3,7 posto u 2015.), što je pozitivno utjecalo na regiju u cjelini te je tako zabilježila 2,8-postotni rast u 2015. nasuprot prvotno očekivanih 2,6 posto.

Unutar regije usporavanje rasta BDP-a očekuje se u Bosni i Hercegovini, na 2,5 posto, i u Hrvatskoj, na 1 posto. Ubrzanje rasta očekuje se u Srbiji, na 1,8 posto, i u Rumunjskoj, na 3,8 posto, temeljem fiskalnog ublažavanja. Za 2017. u toj banci predviđaju konsolidaciju rasta u regiji po stopi od 2,9 posto.