Činjenica da se Zakon o potrošačkom kreditiranju nije našao na glasanju nije iznenadila oporbu. 'Vjerojatno još traje usuglašavanje s bankama i vjerojatno će izaći s prijedlogom koji će ići u interesu banaka. Najbolje rješenje bilo bi ono da se, kao što je bilo govora, deviznu klauzulu i dio kamata stavi pod ograničenje što bi za građane koji imaju kredite u švicarcima značilo manje rate', kazao je Zlatko Tušak iz Hrvatskih laburista.

Da se čeka dogovor, smatra i HDZ-ov Ivan Šuker. 'Najbolje rješenje je ono koje neće izazvati tužbe. Osobno imam iskustva da smo platili silne milijarde sudskih tužbi. Dakle, bit će najbolje rješenje da se postigne neki kompromis. Ključno pitanje na koje nismo dobili odgovor je - jesu li banke kupovale švicarce i onda davale kredite u švicarcima ili je samo švicarac bio podloga. Jer ako su kupovale švicarce, onda imaju trošak, ali ako nisu, to je samo papirnato evidentiranje nečega', rekao je Šuker.

Građanima se treba pomoći i treba doći do prihvatljive kamatne stope, no Šuker smatra da je glavni problem glavnica. 'Smanjenjem kamatne stope ne može se toliko umanjiti rata. Njima je zbog tečajnih razlika glavnica otišla puno gore. Mislim da su se na početku olako obećavale neke stvari. Pitanje je daleko kompleksnije i nažalost u situaciji smo kakvoj jesmo. Mislim da se ovaj zakon predugo kiseli u političkim raspravama', rekao je Šuker.

'Ostalo je još da se vidi može li se doći do kompromisa s bankama kako bismo zaštitili građane. Očito je bankama teško odustati od svoje zarade koju su dosad, po našem mišljenju, imali neopravdano', rekao je SDP-ov Ivo Jelušić.

Upitan koje će biti posljedice ne uspiju li se dogovoriti, rekao je: 'To da ćemo donijeti zakon i primjenjivati ga.'

HNS-ov Srđan Gjurković vjeruje da će se nakon uključenja HNB-a naći najbolja solucija, a to je da kamata bude između 2,7 i 2,9 posto.

'Građanima bismo tako osigurali jednake uvjete. Apsolutna sigurnost i jeftinije kamate', rekao je Gjurković.