Istaknuto je to na današnjoj konferenciji o socijalnoj uključenosti održanoj u sklopu projekta 'Partnerstvo za socijalnu uključenost'

Projekt, čiji je koordinator Institut za javne financije, provodi se uz financijsku pomoć Europske komisije kroz europski program Progress, započeo je lani, a traje do kraja ove godine.

Projekt je važan jer je znatan dio građana Hrvatske u lošem socijalnom položaju i nema zadovoljavajući pristup javnim dobrima i uslugama, a zbog recesije, povećanja nezaposlenosti i proračunskih problema može se očekivati daljnje pogoršanje socijalne slike, kazao je Predrag Bejaković iz Instituta za javne financije.

Uzroci socijalne isključenosti u Hrvatskoj često su povezani s nedovoljnom zapošljivosti, niskom obrazovnom razinom i uskim, odnosno zastarjelim znanjima i sposobnostima te ograničenim mogućnostima zapošljavanja.

S povećanim rizikom socijalne isključenosti posebice se suočavaju osobe s posebnim potrebama, beskućnici, starije osobe, žene, žrtve obiteljskog nasilja, Romi, bivši zatvorenici, liječeni ovisnici, izbjeglice i prognanici te dio stanovnika na područjima od posebne državne skrbi.

Željko Mrnjavac sa Ekonomskog fakulteta u Splitu je istaknuo kako izdvajanje velikih sredstava za socijalne potrebe nije jamstvo njihova djelotvornog usmjeravanja i učinkovitosti te kako socijalna politika treba biti produktivna i treba težište prebaciti s programa potrošnje na programe investiranja u ljude kako bi povećali svoje sposobnosti.

Marginaliziranim skupinama, istaknuo je, treba pružiti šansu da rade i zarade te ostvare aktivnu ulogu u društvu.

Mrnjavac ističe i kako tržišta rada postaju selekcijske točke kroz koje pojedinci prolaze više puta u životu, kako se tržište rada mijenja, uvode se novi standardi zapošljavanja, znanje postaje temeljni resurs, a izazov fleksigurnosti pomiče perspektivu sa cjeloživotnog zaposlenja ka cjeloživotnoj zapošljivosti i učenju.

Socijalna politika i politika tržišta rada moraju odgovoriti tim izazovima, poručio je Mrnjavac.