Regularni berač, primjerice, procjenjuju voćari, dnevno može ubrati između 600 i 700 kilograma jabuka, a pretpostavlja se kako lopovi po dolaze organizirano i u grupama preko noći kada počiste i do nekoliko tona toga voća. Voćari smatraju kako krađe voća uzimaju sve više maha, no u policiji navode kako takve situacije nisu česte.

'S krađom voća do sada nisam imao problema. Mislim kako učinkovitog načina zaštite nema u voćarstvu. U svojem voćnjaku imam tri psa tornjaka koji su pušteni i svaki teži po 70 kilograma pa ih nije lijepo čuti i vidjeti kada zalaju. No ako se netko baš zainati, naudit će im i pobrati urod. Nezgodno je i ako psi napadnu kradljivce jer onda opet možeš kazneno odgovarati. Postoje alarmni sustavi, nadzorne kamere ili nešto slično, ali ljudi u voćnjacima uglavnom nemaju struje kako bi se to napajalo. Nisam baš najbolje upućen oko reguliranja ovih stvari putem osiguranja', govori za tportal Stipe Dumančić, vlasnik istoimenog obiteljsko-poljoprivrednog gospodarstva koji u baranjskom Čemincu ima pet hektara voćnjaka, najviše jabuka, ali i po 50 stabala višanja, nektarina, marelica i krušaka.

Njegovo voće nije se našlo na meti lopova, ali je čuo za krađe koje su se zaredale na slavonsko-baranjskom području. Očajni vlasnik poljoprivrednih površina u Trnavi, nedaleko od Đakova nedavno je osječko-baranjskoj policiji prijavio krađu čak dvije tone lješnjaka! Zreli plod nestao je preko noći. Materijalna šteta procijenjena je na više desetaka tisuća kuna, a isto toliko novca nedostajat će ove godine i vlasniku jednoga voćnjaka u Baranji iz kojega su lopovi odnijeli nekoliko tisuća kilograma krušaka.

'Lješnjaci mogu trajati, ali ukradene kruške vjerojatno će završiti u nekoj hladnjači kako bi se prodale po nešto nižoj cijeni. Pretpostavljam kako se za ukradenu krušku može dobiti 70 posto prave cijene. Znači, ako se ona kreće od četiri do šest kuna po kilogramu, a ubere se po nekoliko tona, jednostavno se to izračuna. To nisu beznačajne svote. Kilogram lješnjaka u zrelom stanju, očišćen po veleprodajnoj cijeni doseže 60 kuna', ukazuje Dumančić.

Jesu li na svojim površinama s lopovima imali problema u donjomiholjačkoj AgroFructus Grupi, tvrtki specijaliziranoj za proizvodnju, otkup, skladištenje, pakiranje i prodaju svježeg i prerađenog voća i povrća, kratko odgovaraju za tportal kako se većina njihova poslovanja odnosi na otkup, a  proizvodnja, koju imaju, odvija se u kontroliranim uvjetima. U ovoj tvrtki, koja je prošle godine prema službenim podacima uprihodila 267,28 milijuna kuna, što je za milijun manje nego godinu prije, smatraju kako bi se pitanje više odnosilo na njihove kooperante, a njih je preko tisuću.

Samozaštita je jedan od ključnih elemenata. Uređeni su voćnjaci omeđeni, sa zatvorenim i zaključanim ulaznim vratima. No provaliti se uvijek može. Pojavnost ovakvih situacija nije učestala. Događaje smo izdvojili jer je možda netko vidio kako se radi, bere ili pretovara, pa da se pomogne vlasnicima', kaže Darijo Premec, glasnogovornik PU osječko-baranjske.

Predsjednik Klastera Slavonska jabuka Stjepan Zorić smatra kako su krađe voća pojava koja uzima sve više maha na prostoru cijele Hrvatske.

'Ne znam bih li to povezao s gospodarskom situacijom ili je jednostavno riječ o grupama ljudi koji operiraju na određenom području. Kruške i jabuke su zanimljive jer se jednostavno mogu nositi, ali ne bira se voće. Krade se čak i stolno grožđe. Ograde neće spasiti voćnjake od napada lopova. U Europi, primjerice voćnjaci nigdje nisu ograđeni', govori Zorić napominjući kako im nije problem kada netko nabere voća za vlastite potrebe, nego kada se među njihova stabla ili trsove zalete čitave grupe ljudi pa plodovi završe na tržnicama, a vlasnicima istovremeno naprave još i dodatan trošak jer u brzini i mraku pokidaju grane i ograde te oštete preostale plodove.