Hrvatska planira uvesti euro kao službenu valutu s 1. siječnjem 2023. godine. To je i potvrdio nedavno Michael Faulend, viceguverner Hrvatske narodne banke. Iz Hrvatske udruge banaka objasnili su što će biti s građanima koji imaju kredite u kunama.

Tako će banke imati važnu ulogu u procesu zamjene hrvatske kune eurom, objasnili su. Načelo je da će klijenti biti u istom položaju i shodno tome ''kamatna stopa neće biti veća od one koju bi dužnik inače plaćao da se euro nije uvodio''.

'

'Sve vrijednosti će se preračunavati prema fiksnom tečaju konverzije, bez kupovnog i prodajnog tečaja, te će konverzija gotovine, depozita i kredita biti potpuno besplatna za građane i poduzeća. Originalni ugovori između banaka i klijenata će i dalje biti valjani, a glavnica kredita će se preračunati po fiksnom tečaju konverzije bez troškova za klijente'', napisali su.

Banke će, navode, biti u nepovoljnom položaju jer će gubiti dio prihoda od konverzije valuta odnosno prometa na deviznom tržištu kuna/euro. Imat će i troškove zbog proces prilagodbe sustava.

'S druge strane, i bankama i njihovim klijentima dugoročno se olakšava upravljanje valutnim rizikom što znači da će se rizici generalno smanjiti. To je dobro, jer znači da će naplativost plasmana u prosjeku biti veća no što bi bila da zadržimo vlastitu valutu'', dodali su.

S druge strane, banke će smanjiti troškove regulacije i stope obvezne rezerve. Naveli su i da je dokazano da stopa inflacije ne reagira značajno na uvođenje eura, a države članice Europske unije ionako posluju na jedinstvenom tržištu.

''Smatramo da je uvođenje eura izrazito važno za povećanje investicija, uvjete financiranja te dugoročni rast gospodarstva Hrvatske'', zaključili su iz Hrvatske udruge banaka.