Poljoprivredni analitičar Miroslav Kuskunović smatra kako su opravdanja da je pad vrijednosti proizvodnje uzrokovan klimatskim promjenama ili covid krizom, odnosno prekidima u lancima dobave, poremećajima na globalnom tržištu hrane ili zbog uvoza jeftinih sirovina posebice žitarica iz Ukrajine koje su srušili domaće cijene, samo djelomično točna.

'Kada bi se netko ozbiljno pozabavio analizom po svim proizvodnjama te usporedio količine od prije ulaska u EU i one koje su danas, ti bi podaci ogolili našu poljoprivrednu stvarnost', kaže Kuskunović.

Upozorava kako u vrijeme kada hrana postaje oružje i kada sve države gledaju da ostvare prehrambenu suverenost, Hrvatska ima sve slabije proizvodne rezultate i sve više cijene proizvoda za potrošače.

Ne proizvodimo dovoljno hrane

'Temeljni problem hrvatske poljoprivrede je to što ne proizvodimo dovoljno hrane, pa ne stvaramo ni poljoprivredne viškove. Trgovački lanci onda jeftino uvoze hranu, a nama je prodaju skupo jer EU ima višak hrane, a nijedna članica neće smanjivati svoje viškove da bismo mi mogli proizvoditi više. Inflacija uvoza i mala domaća proizvodnja glavni su razlog zašto su cijene sve veće', ističe Kuskunović.

Koliko smo loši, kaže, možda najbolje pokazuju podaci u vanjskotrgovinskoj razmjeni prema kojima je Hrvatska lani ostvarila povijesno najveći vanjskotrgovinski deficit u proizvodnji prehrambenih proizvoda, i to čak od 1,9 milijardi eura, dok se ove godine očekuje da će deficit premašiti dvije milijarde eura.

Upozorava i kako većina proizvodnji pada ili stagnira te gotovo nema sektora u kojemu su pomaci pozitivnu.

'Iz godine u godinu za loše rezultate optužujemo klimatske promjene, sušu, mraz, dampinški uvoz, globalne poremećaje i slično, a nigdje se ne spominje domaći ljudski faktor, odnosno zašto naši poljoprivrednici ne podižu produktivnosti i konkurentnost', kaže.

Jesi li i oni krivi što smo loši u poljoprivredi, jesu li skloniji uzimati potpore i poljoprivredu i proizvodnju hrane u Hrvatskoj svoditi na socijalnu kategoriju, a ne ozbiljnu proizvođačku granu, pita Kuskunović.

Smanjenje vrijednosti poljoprivredne proizvodnje

Najava da će i ove godine vrijednost poljoprivredne proizvodnje pasti, samo ukazuje da stvari ne stoje dobro, upozorava. Naime, prema podacima DZS-a, očekuje se da će vrijednost poljoprivredne proizvodnje u ovoj godini biti smanjena za 0,3 posto u odnosu na prošlu godinu i iznosit će 2,83 milijardi eura.

Vrijednost poljoprivredne proizvodnje u 2023. iznosila je 2,84 milijarde eura, što je u odnosu na prethodnu godinu 12,5 posto manje, pokazuju podaci DZS-a.

Kuskunović smatra i kako potrošače najviše pogađaju i revoltiraju sve veće cijene hrane, koje su, kaže, proteklih godina potvrdile da on nije uzrokovan samo poremećajima na globalnom tržištu, nego upravo našim lošim rezultatima u proizvodnji.

Potrebno je povećanje produktivnosti i konkurentnosti

'Povećanje produktivnosti i konkurentnosti poljoprivredno-prehrambenog sektora, racionalnije i efikasnije korištenje resursa, jačanje otpornosti na klimatske promjene te okretanje održivim i ekološki prihvatljivim praksama u poljoprivredi, prioriteti su u nadolazećem razdoblju', kažu u Hrvatskoj gospodarskoj komori (HGK).

Među rješenjima predlažu inovacije, nove tehnologije i proizvode, potpomognute digitalizacijom i implementacijom informacijsko-komunikacijskih tehnologija.

Inovacije u prehrambenoj industriji neće biti samo ekonomski imperativ radi povećanja produktivnosti i konkurentnosti, već ključni alat za rješavanje problema i izazova koji su postavljeni pred proizvodnju hrane, istaknuli su Sektoru za poljoprivredu HGK.

Navode kako Hrvatska kao država koja je zadnja počela koristiti sredstva fondova EU-a i provoditi strukturne reforme, ima kompleksniju situaciju od drugih članica i to zbog naslijeđene nedostatne proizvodnje hrane, prekomjernog uvoza, niske produktivnosti i loše strukture poljoprivredne proizvodnje.

'Ako želimo povećati proizvodnju hrane i konkurentnost poštujući zahtjeve zelene tranzicije, nužna su ulaganja u dugotrajnu imovinu radi povećanja volumena i modernizacije proizvodnje uz primjenu inovativnih rješenja', istaknuli su iz HGK napominjući kako su velika očekivanja i od Strateškog plana zajedničke poljoprivredne politike 2023.-2027.

S obzirom na nizak dohodak u poljoprivredi, neizvjesnu i rizičnu proizvodnju (klimatske promjene, nove bolesti i štetnici), nisku likvidnost i visoke troškove ulaganja u proizvodnji hrane, u Komori su mišljenja kako država treba osigurati dostatne potpore za ulaganja.

Uz sredstva EU-ovih poljoprivrednih fondova, državni proračun, kako su kazali, treba osigurati dodatna bespovratna nacionalna sredstva kod investicijskih potpora.

Iz Komore ističu i kako raspolaganje državnim poljoprivrednim zemljištem treba konačno kvalitetno riješiti i ne dopustiti da se kroz nove natječaje razbijaju proizvodno-tehnološke cjeline ozbiljnih proizvođača koji su već zatvorili ciklus i uz primarnu proizvodnju imaju stočarstvo i preradu.