Projekcije energetskih stručnjaka pokazuju da za solidno grijanje osrednje toplinski izolirane kuće ili stana od stotinjak kvadrata godišnje treba osigurati oko 20.000 kilovata (kWh) energije. Usporedili smo izdatke za različite energente i sustave grijanja (gradski plin, ukapljeni plin, električna energija, loživo ulje, drvo, peleti, gradska toplana) za nastupajuću ogrjevnu sezonu, uzimajući u obzir Vladine mjere ograničenja cijena.

U praksi stvarna potrošnja može znatno odstupati od procijenjenih iznosa, ovisno o kvaliteti sustava grijanja i mjerama štednje toplinske energije koje poduzima kućanstvo.

Prema našem izračunu, u ovoj sezoni najpovoljnije će se grijati kućanstva priključena na gradske toplane pod ingerencijom HEP Toplinarstva (Zagreb, Osijek, Sisak, Velika Gorica, Samobor). Zahvaljujući Vladinim subvencijama, cijena kilovata toplinske energije u HEP Toplinarstvu zamrznuta je na razini od oko 0,25 kuna/kWh, što znači da za 20.000 kilovata energije godišnje treba utrošiti 5000 kuna.

No treba naglasiti da se cijene gradskih toplana razlikuju. U nekim gradovima cijene kilovata penju se do 0,4 kune po kilovatu pa trošak skače na 8000 kuna godišnje.

I potrošači koji imaju etažno grijanje na gradski zemni plin izbjegli su cjenovni udar zahvaljujući mjerama Vlade. Uz ograničenje cijene plina, godišnji trošak grijanja iznosi oko 9200 kuna, što je i dalje povoljnije od većine drugih energenata.

Drvo je još uvjek najvažniji ogrjevni energent za većinu kućanstava u Hrvatskoj. Za naš izračun uzeli smo prosječnu cijenu hrastovog drva, no treba uzeti u obzir to da cijene variraju ovisno o kvaliteti drva i lokaciji kućanstva. Primjerice, cijena metra suhih drva u sjevernom dijelu Hrvatske jeftinija je od one uz jadransku obalu.

Cijene ogrjevnog drva su relativno stabilne, ali su u posljednje vrijeme značajno poskupjeli drveni peleti. Za sezonu grijanja potrebno je 25 metara cjepanica ili četiri tone peleta. Konačna cijena za drva nešto je viša jer treba dodati troškove dopreme i piljenja. Računica pokazuje da za ogrjevno drvo treba izdvojiti oko 9000 kuna godišnje (750 kuna mjesečno), a za pelete gotovo dvostruko više s obzirom na divljanje cijena.

Među skupljim energentima za grijanje je lož ulje, čija cijena trenutno iznosi 8,82 kune po litri, pa za mirnu sezonu grijanja treba osigurati blizu 18 tisuća kuna.

Grijanje na struju uvijek je bilo skupo, a ove godine dodatno je poskupjelo jer je Vlada u paketu mjera uvela viši cjenovni razred za potrošnju iznad 2500 kilovata. Ova mjera najviše pogađa kućanstva u Dalmaciji, u kojoj se najviše koriste električne grijalice i radijatori na struju. Uzimajući u obzir dvije tarife s obzirom na potrošnju (59 eura/MWh do 2500 kWh; 88 eura/MWh iznad 2500 kWh), godišnja potrošnja struje za grijanje penje se na 23.600 kuna. No u toplijim južnim krajevima za zagrijavanje prostora iz našeg primjera potrebno je utrošiti manje od 20.000 kilovata pa bi računi ipak trebali biti niži.

Ukapljeni plin u spremnicima nekad je bio povoljna opcija za zagrijavanje kuća u vlastitoj režiji, ali sada više nije toliko isplativ untoč tome što je Vlada ograničila cijenu UNP-a za grijanje na 9,99 kn/kg. Za zagrijavanje stambenog prostora veličine 100 kvadrata ukapljenim plinom potrebno je godišnje izdvojiti 15.369 kuna, što osjetno premašuje troškove grijanja na drva.