Središnja banka u svojoj statistici izravnih inozemnih ulaganja ne daje usporedbu s istim prošlogodišnjim razdobljem, a pritom treba imati na umu i da su prošlogodišnja izravna ulaganja obilježena i kružnim ulaganjem, koje kao učinak ima povećanje izravnih ulaganja u oba smjera, u Republiku Hrvatsku i u inozemstvo.

Naime, po podacima iz platne bilance, u prvih šest mjeseci prošle godine izravna su inozemna ulaganja iznosila 2,4 milijarde eura, no pritom se gotovo 1,5 milijardi eura odnosi na tzv. kružno ulaganje zabilježeno u lipnju 2014. godine. Isključili se učinak tog kružnog ulaganja, iznos izravnih inozemnih ulaganja u prvoj polovici prošle godine bio je na razini 928,8 milijuna eura, što je oko 430 milijuna eura više nego u prvom polugodištu ove godine.

Preliminarni podaci središnje banke pokazuju da su strani investitori u prvoj polovici ove godine najviše ulagali trgovinu i nekretnine, kemijsku industriju i građevinarstvo, a najviše su u Hrvatsku ulagali investitori iz Luksemburga, Njemačke i Nizozemske.

Po djelatnostima, ulaganja u proizvodnju kemikalija i kemijskih proizvoda iznosila su u prvom polugodištu 88,6 milijuna eura, u građevinarstvo 72,8 milijuna eura, vlasnička su ulaganja u nekretnine iznosila 68,6 milijuna eura, a u poslovanje nekretninama 51,5 milijuna eura. Ulaganja u trgovinu na veliko i posredovanje u trgovini iznosila su 61 milijun eura, a 53,9 milijuna eura stranci su uložili u djelatnost trgovine na malo; popravak predmeta za kućanstvo.

Po zemljama prednjače ulagači iz Luksemburga s uloženih 309,7 milijuna eura u prvoj polovici godine, a slijede investitori iz Njemačke s iznosom od 122,5 milijuna eura te Nizozemske 111,7 milijuna eura.

U razdoblju od 1993. godine do kraja lipnja ove godine izravna su inozemna ulaganja u Hrvatsku iznosila gotovo 29,9 milijardi eura.

Podaci središnje banke pokazuju i da su u protekle 22 i pol godine najviše u Hrvatsku ulagali investitori iz Austrije, 6,3 milijarde eura, Nizozemske 6,01 milijardu eura, Njemačke 2,6 milijardi eura, Mađarske 2,2 milijarde eura i Luksemburga 2,1 milijardu eura.

Po djelatnostima, najznačajnija su strana ulaganja bila u hrvatske banke, više od 7,3 milijarde eura, a slijede ostale poslovne djelatnosti s ulaganjima od 1993. do sredine ove godine u iznosu od 3,27 milijardi eura, trgovina na veliko i posredovanje u trgovini s 2,6 milijardi eura, poslovanje nekretninama sa 2,35 milijardi eura te pošta i telekomunikacije s 1,8 milijardi eura.