U odnosu na prve rezultate, vidljivo je povećanje stope rasta izvoza za 1,4 postotna boda, jer je godišnja stopa rasta u prvih pet mjeseci kod prvih rezultata bila 9,5 posto. Istodobno je, u odnosu na prve rezultate, povećana i stopa rasta uvoza, s 4,3 posto kod prvih, na 5,9 posto kod danas objavljenih privremenih podataka.

Hrvatska je, po podacima DZS-a, u razdoblju od siječnja do kraja svibnja izvezla roba u vrijednosti 34,2 milijarde kuna, a uvezla u vrijednosti od 56,6 milijardi kuna.

Iskazan u eurima, hrvatski robni izvoz u prvih je pet mjeseci ove godine iznosio 4,47 milijardi eura i bio je 10,7 posto veći nego u istom lanjskom razdoblju, dok je uvoz povećan za 5,7 posto, na 7,4 milijarde eura.

Iskazan u kunama, vanjskotrgovinski deficit u prvih je pet mjeseci prema istom prošlogodišnjem razdoblju smanjen za jedan posto, na 22,4 milijardi kuna, odnosno za 1,2 posto kada se iskaže u eurima, na 2,9 milijardi eura.

Najvažnije tržište za hrvatske proizvode je Europska unija, na koju se odnosi 67 posto robnog izvoza. U prvih pet mjeseci u zemlje EU-a izvezeno je roba u vrijednosti od gotovo tri milijarde eura, što je 14,4 posto više u odnosu na izvoz iz prvih pet mjeseci 2014. Istodobno je uvoz iz EU zemalja porastao za 9,7 posto, na 5,8 milijardi eura.

Izvoz u zemlje CEFTA-e u prvih je pet mjeseci pao za 0,2 posto, na 781,2 milijuna eura, uz istodobnu stagnaciju uvoza, na 366,8 milijuna eura.

Najveći vanjskotrgovinski partner Hrvatske je Italija, u koju je u prvih pet mjeseci ove godine izvezeno roba u vrijednosti 603,3 milijuna eura, što je 0,4 posto manje na godišnjoj razini, dok je uvoz roba iz te zemlje porastao za 5,8 posto, na 1,03 milijarde eura.

Izvoz u Sloveniju je povećan za 22,9 posto, na 561,5 milijuna eura, dok je uvoz iz te zemlju porastao za 3,7 posto, na 787,5 milijuna eura.

Po vrijednosti izvoza slijedi Njemačka, u koju je iz Hrvatske izvezeno roba za 517,5 milijuna eura ili 9,4 posto više, uz istodobni rast uvoza za 5,8 posto, na 1,1 milijardu eura.

Među djelatnostima sa značajnijim vrijednostima izvoza najveći rast statistika bilježi kod brodogradnje, za 136,1 posto, na 136,5 milijuna eura.

Visok rast izvoza ostvarila je i proizvodnja motornih vozila, prikolica i poluprikolica za 59,4 posto, na 131,4 milijuna eura.

Znatne stope rasta izvoza bilježe i proizvodnja kože i srodnih proizvoda za 30,3 posto, na 159,3 milijuna eura, poljoprivreda, a šumarstvo i ribarstvo za 25,5 posto, na 225,9 milijuna eura.

Izvoz osnovnih farmaceutskih proizvoda povećan je za 24,5 posto, na 206,7 milijuna eura, gotovih metalnih proizvoda za 22,9 posto, na 305,5 milijuna eura, a računala te elektroničkih i optičkih proizvoda za 21,1 posto, na 132,8 milijuna eura. Izvoz proizvodnje prehrambenih proizvoda u prvih pet mjeseci ove godine iznosio je 346 milijuna eura, što je povećanje za 20,1 posto u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje.

Izvoz proizvodnje kemikalija i kemijskih proizvoda povećan je za 10,8 posto, nas 273 milijuna eura. Izvoz električne opreme od 277,3 milijuna eura u porastu je za 7,3 posto, dok je izvoz strojeva i uređeja povećan za 6,6 posto, na 350 milijuna eura.