Hrvatski robni izvoz iskazan u kunama porastao je u prvih devet mjeseci ove godine za 13,7 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine, dok je uvoz u istom razdoblju povećan za 11,4 posto, pokazuju drugi podaci koje je u četvrtak objavio Državni zavod za statistiku (DZS).
DZS je tako podigao svoje prve procjene, prema kojima je izvoz od početka godine do kraja rujna porastao za 13,4, a uvoz za 10,3 posto.
Prema najnovijim podacima, Hrvatska je tijekom devet mjeseci na inozemna tržišta izvezla roba u vrijednosti 75,6 milijardi kuna, a uvezla za 122,2 milijarde kuna. Manjak u robnoj razmjeni s inozemstvom iznosio je tako 46,6 milijardi kuna, dok je pokrivenost uvoza izvozom bila na razini od 61,9 posto.
vezane vijesti
Iskazan u eurima, hrvatski je robni izvoz u prvih devet ovogodišnjih mjeseci rastao za 15,2 posto, na 10,2 milijarde eura, a uvoz za 12,8 posto, na 16,4 milijarde eura, dok vanjskotrgovinski deficit iznosi 6,3 milijarde eura.
Prerađivačka industrija, na koju se odnosi 89 posto robnog izvoza, u prvih je devet mjeseci ove godine na inozemna tržišta izvezla roba za gotovo 9,1 milijardu eura, odnosno 14,7 posto više nego u isto vrijeme lani. No, i 87,1 posto robnog uvoza odnosi se na uvoz prerađivačke industrije, koji je u odnosu na lani rastao za 11,2 posto, na 14,3 milijarde eura.
Unutar prerađivačke industrije vrijednosno najveći izvoz, od 828,8 milijuna eura, ostvaren je u farmaceutskoj industriji, zabilježivši rast od čak 44,1 posto u odnosu na prvih devet prošlogodišnjih mjeseci. Prehrambena industrija je, pak, u tom razdoblju izvezla roba za 792,4 milijuna eura ili 0,8 posto više nego lani, dok je izvoz proizvodnje strojeva i uređaja rastao za 10 posto, na 723,4 milijuna eura.
Istodobno se najveći uvoz, od 1,5 milijardi eura, bilježi kod prehrambene industrije, a u odnosu na lani povećan je za 10,6 posto. Roba vrijednih više od 1,3 milijarde eura uvezla je proizvodnja strojeva i uređaja, uz godišnji rast od 11,1 posto, uvoz kemijske industrije povećan je za 7,3 posto, na 1,2 milijarde eura, a uvoz u proizvodnji motornih vozila, prikolica i poluprikolica za 13,3 posto, na 1,17 milijardi eura.
Podaci DZS-a pokazuju da su članice Europske unije i dalje najvažnije tržište za hrvatske robe, s obzirom da se na zajedničko europsko tržište odnosi 64,6 posto ukupnog robnog izvoza te 77,8 robnog uvoza za prvih devet ovogodišnjih mjeseci - izvoz u članice Unije iznosio je više od 6,5 milijardi eura ili 10,8 posto više nego u prvih devet mjeseci lani, a uvoz 12,79 milijardi eura ili 12 posto više. Pritom najvažniji pojedinačni vanjskotrgovinski partneri Hrvatske ostaju Italija, Njemačka i Slovenija.
