Unatoč nešto nižem padu BDP-a od očekivanja u trećem tromjesečju, analitičar Splitske banke Zdeslav Šantić ostaje pri ranijoj procjeni pada BDP-a od 0,5 posto na godišnjoj razini
Prema njegovom mišljenju, na blaži pad BDP-a više je utjecala promjena u metodologiji izračuna nego pozitivni trendovi u gospodarstvu.
'Pad je bio očekivan, a vezan je uz strukturne slabosti hrvatskog gospodarstva'. pojašnjava Šantić, ističući da su gospodarska kretanja u Hrvatskoj još uvijek previše ovisna o domaćoj potrošnji, ograničenoj zbog visoke nezaposlenosti i nužnih rezova u državnoj potrošnji.
Dodaje da je najveći pritisak na pad BDP-a došao od kapitalnih investicija, a one su i dalje u negativnom području, dok je najveći pozitivan doprinos došao od rasta investicija.
'Međutim, ukupno gledajući. izvozni sektor u Hrvatskoj je i dalje nedovoljno razvijen da bi mogao značajnije utjecati na oporavak cjelokupnog gospodarstva', poručuje Šantić, zadržavajući procjenu o padu BDP-a od 0,5 posto na godišnjoj razini.
U 2015. očekuje stagnaciju ili tek blag rast BDP-a, uz značajne rizike zbog usporavanja oporavka gospodarstava Europske unije. Značajniji rast ne vidi ni u 2016. jer će zbog 'rasta kamatnih stopa na globalnim tržištima uslijediti značajnija fiskalna prilagodba'.
Analitičari Raiffeisen banke izražavaju još veći pesimizam te i dalje očekuju realan godišnji pad BDP-a od 0,8 posto u 2014.
Na razini cijele godine očekuju nastavak pada bruto investicija u fiksni kapital, zakočenih dubokom recesijom u građevinarstvu, iscrpljenošću realnog sektora te niskim kapacitetom povlačenja sredstava iz Unijinih fondova.
Kada je riječ o osobnoj potrošnji, ni analitičari RBA-e ne prognoziraju njezin oporavak zbog negativnih kretanja na tržištu rada. Stoga smatraju da u srednjoročnoj perspektivi osobna potrošnja (kao najveća sastavnica BDP-a) neće biti predvodnik, već sljedbenik rasta gospodarstva
Državna potrošnja, s druge strane, prisiljena je na daljnju prilagodbu davno nastalim okolnostima, ali i na jače strukturne prilagodbe.
I analitičari Raiffeisen banke vide izvoz kao jedinu sastavnicu BDP-a koja bi mogla ublažavati nepovoljna kretanja. Pozitivan doprinos i dalje očekuju od izvoza usluga (turizma), čiji bi prihodi i ove godine trebali rasti oko tri posto.
