Rekordne štete od potresa u Japanu ipak neće dovesti do gospodarske krize u toj zemlji. Štoviše, predstojeća obnova zemlje mogla bi čak ubrzati spori rast treće svjetske gospodarske sile. Trenutno je najveći problem obuzdavanje rastućeg tečaja jena koji bi mogao zakočiti japanski izvoz i dodatno pogoršati gospodarske posljedice katastrofe. Pored japanske središnje banke, u akciju za slabljenje jena uključile su se vodeće industrijske zemlje svijeta
Analitičari procjenjuju da će se gospodarske štete od potresa u Japanu kretati u rasponu od 125 do 200 milijardi dolara, po čemu je ova katastrofa jedna od najskupljih u povijesti. Unatoč razornim posljedicama elementarne nepogode, ona po svemu sudeći neće značajnije uzdrmati treću gospodarsku silu svijeta.
Japanski ministar gospodarstva Kaoru Yosano tvrdi da će u najgorem slučaju potres utjecati na pad BDP-a od 0,1 do 0,2 posto. 'Posljedice potresa i tsunamija skoro se neće odraziti na tempo rasta bruto domaćeg proizvoda Japana, a možda će ekonomija rasti i brže nego što se očekivalo, zbog predstojeće obnove', kaže Yosano.
Analitičari procjenjuju da će zbog izravnih šteta od potresa i zastoja u proizvodnji doći do pada bruto domaćeg proizvoda u drugom tromjesečju, ali i snažnog oporavka u drugoj polovici 2011, koji će potaknuti ulaganja u obnovu. Brzina oporavka u najvećoj mjeri ovisit će o normalizaciji opskrbe električnom energijom, koja je poremećena zbog zaustavljanja nuklearnih elektrana i uništene infrastrukture.
Snažni jen koči oporavak
Za japansku ekonomsku politiku trenutno je najveći problem nekontrolirano jačanje jena do kojega je došlo zbog očekivanja da će japanske osiguravajuće kuće prodavati imovinu u inozemstvu i kupovati domaću valutu kako bi nadoknadile štete od potresa. Prejaki jen mogao bi zakočiti japanski izvoz i dodatno pogoršati gospodarske posljedice katastrofe.
Stoga je japanska središnja banka morala intervenirati ubrizgavanjem rekordnih iznosa svježeg novca kako bi se stabilizirao tečaj. U akciju stabilizacije jena uključile su se i vlade skupine sedam vodećih industrijskih zemalja svijeta G7, čiji su se financijski dužnosnici dogovorili da će koordiniranim akcijama na deviznim tržištima oslabiti japansku valutu.
Nakon zajedničke akcije jen je u petak oslabio prema drugim značajnijim svjetskim valutama na međunarodnim tržištima. Dolar je tako ojačao za oko 3,5 posto, na 81,45 jena, odskočivši s rekordno niske razine od 76,25 jena, zabilježene u četvrtak. Na dobitku od četiri posto prema jenu bio je i euro, ojačavši na 115 jena.
Japanski ministar financija Yoshihiko Noda rekao je da je cilj planirane intervencije smirivanje snažnih kolebanja na tržištima, ističući da vlade članica G7 nisu odredile ciljanu vrijednost tečaja jena.