U okviru javne nabave česti su neki od oblika koruptivnih aktivnosti. Među nepravilnostima uočenima u zemljama jugoistočne Europe posebice se ističe povlašteni tretman poduzećâ zbog političkih veza njihovih vlasnika. U Hrvatskoj, primjerice, oko polovine ukupne vrijednosti ugovora osvoje ponuđači koji nisu privatni subjekti, već je riječ o poduzećima u djelomičnome ili potpunome vlasništvu države, i upravo tu je 'plodno tlo' za određene zlouporabe
Stoga je izuzetno važno transparentno upravljati državnim poduzećima, posebice u energetskom sektoru koja su suočena s brojnim izazovima, pogotovo u pogledu upravljačkih nedostataka u javnoj nabavi.
U novom broju Osvrta Instituta za javne financije Vjekoslav Bratić, Martina Pezer i Branko Stanić analiziraju nedostatke u sustavu javne nabave i energetskom sektoru s ciljem povećanja odgovornosti institucija i jačanja vladavine zakona. Analizom su obuhvaćene Bugarska, Hrvatska, Mađarska, Rumunjska, Albanija, Bosna i Hercegovina, Sjeverna Makedonija, Crna Gora i Srbija, a izdvojila su se dva oblika ranjivosti upravljanja u jugoistočnoj Europi – integritet javne nabave i upravljanje državnim poduzećima u energetskom sektoru.
vezane vijesti
-
![Javio se MOL: Osim u Republici Hrvatskoj, svi sudovi i istražna tijela došli su do istog zaključka da se korupcija nije dogodila]()
Javio se MOL: Osim u Republici Hrvatskoj, svi sudovi i istražna tijela došli su do istog zaključka da se korupcija nije dogodila
-
![Mladi bježe iz Bugarske: Vladaju korupcija, besperspektivnost i spirala političkih kriza]()
Mladi bježe iz Bugarske: Vladaju korupcija, besperspektivnost i spirala političkih kriza
-
!['Klijentelizam i korupcija su razlog iseljavanja mladih, apsurdno je da ih tjeramo iz zemlje i otvaramo se azijskom tržištu. Zašto je država to dopustila?']()
'Klijentelizam i korupcija su razlog iseljavanja mladih, apsurdno je da ih tjeramo iz zemlje i otvaramo se azijskom tržištu. Zašto je država to dopustila?'
Iako se korupcija u javnoj nabavi javlja u različitim oblicima, zemljama jugoistočne Europe su zajednički: favoriziranje i klijentelizam, precijenjena vrijednost ugovora, prilagođeni uvjeti natječaja koji odgovaraju obilježjima određenog poduzeća, sukob interesa u postupku javne nabave, visoki udio zatvorenih postupaka te izmjena ugovora u fazi provedbe. Ključni rizici upravljanja u energetskome sektoru u poduzećima u državnome vlasništvu u tim zemljama su: neusklađenost zakonskog okvira sa smjernicama o upravljanju poduzećima u državnome vlasništvu OECD-a, ograničena financijska transparentnost, financijska ranjivost te politička imenovanja.
U Hrvatskoj se nepravilnosti javne nabave temelje na pogodovanju i klijentelizmu u javnim natječajima. U razdoblju 2013.-2020. čak je 31 posto natječaja bilo sa samo jednim ponuditeljem, a kod određenih natječaja objava i trajanje razdoblja za donošenje odluke ukazuju na rizik od korupcije. Rizik od korupcije dodatno je pojačan u pandemijskom razdoblju. U energetskom se sektoru izdvaja zlouporaba povjerenja u gospodarskom poslovanju te pranje novca, primanje i davanje mita te nezakonito pogodovanje i dogovoreni natječaji zbog čega se poslovi preplaćuju.
U aferama su često upleteni direktori sa snažnim političkim vezama, što još jednom ukazuje na duboko ukorijenjeni problem povlaštenog tretmana poduzećâ zbog političkih veza i predstavlja nepresušni izvor za korupciju. Autori također donose preporuke za poboljšanje integriteta javne nabave i upravljanja u energetskom sektoru u Hrvatskoj.
U Osvrtima istraživači Instituta za javne financije komentiraju aktualna fiskalna zbivanja i analiziraju teme iz područja javnih financija i ekonomike javnog sektora, a namijenjeni su zainteresiranoj javnosti i medijima.
