Ukupni javni dug, koji uključuje dug opće države, dug HBOR-a i državna jamstva, je u promatranom razdoblju dosegnuo 167,9 milijardi kuna ili 50,4% ukupnog BDP-a

Najvažnija kategorija (s udjelom od 66% u ukupnom javnom dugu) i dalje je ukupni dug središnje države, koji je na kraju 2009. godine premašio iznos od 110 milijardi kuna. Tako je u odnosu na kraj prethodne godine bio viši za 16,9 milijardi kuna ili 18,1 posto. Pri tome treba naglasiti da u dug nisu uračunata aktivirana jamstva izdana brodogradilištima koja je tijekom godine država morala isplatiti, a koje Ministarstvo financija iskazuje kao povećanje financijske imovine.

Nakon duga središnje države, slijedeća najznačajnija kategorija javnog duga su državna jamstva. Naime, državna jamstva su krajem prosinca iznosila 37,5 milijardi kuna, što je za 10,8% više nego na kraju 2008. Nadalje, ukupan dug HBOR-a je iznosio 12,4 milijarde kuna, čime je u odnosu na kraj prethodne godine bio viši za 15,1 posto.

Rastu javnog duga tijekom prošle godine najviše je doprinijelo zaduživanje po osnovi izdanih obveznica na inozemnom tržištu. U ovoj godini, s obzirom na očekivano slabiji priljev proračunskih prihoda uz istovremeni rast proračunskih rashoda i potrebe države za refinanciranjem svojih obveza biti će veće, pa će i ukupni javni dug vjerojatno rasti. Rastu ukupnog javnog duga pridonijet će nova izdanja državnih obveznica na domaćem tržištu u prvom tromjesečju. Ne treba zanemariti ni mogućnost da se aktiviraju državna jamstva, koja su u protekle dvije godine bilježila snažan rast.