Brojni su stručnjaci pokušali dati odgovor na pitanje je li bilo bolje u Jugoslaviji ili u Hrvatskoj. Ekonomski gledajući, stari sustav je bio bolji, pokazuju radovi nekolicine istraživača, iako upozoravaju da niti u bivšoj državi nije bilo sve idealno. Pritom za slabiji gospodarski rast Hrvatske ne krive uobičajene argumente poput globalnih trendova ili Domovinskog rata
Nerijetke su rasprave među populacijom je li bolje sada ili je bilo bolje prije. Takve se rasprave obično potegnu podgrijane tvrdnjama o nikad većem ekonomskom rastu te prognozama o rastu BDP-a od tri posto, nikad nižoj nezaposlenosti i nikad većim plaćama i mirovinama. No, na stranu najave i ideologija, podaci koje je prikupio Bloomberg Adria pokazuju kako je u socijalizmu bilo bolje po ekonomskim, ali i demografskim pitanjima.
Pokojni profesor ekonomije Ivo Bićanić i njegovi suradnici Milan Deskar Škrbić i Jurica Zrnc objavili su 2015. godine rad 'Činjenice koje treba objasniti: analiza sekularnog rasta Hrvatske od 1952. do 2015.' u kojem su zaključili da su oba sustava, socijalizam i kapitalizam, imala nestabilne i kratkotrajne epizode rasta, mahom temeljene na uvozu štednje i deficitu, koje bi vrlo brzo ugušila razdoblja dugotrajnih stagnacija protiv kojih vlasti nisu imale rješenja.
Proučavajući samo podatke o BDP-u po glavi stanovnika, došli su do zaključka da je od 1952. do 1990. godine prosječna stopa BDP-a po glavi stanovnika iznosila 4,3 posto godišnje, dok je od 1990. do 2015. ona iznosila svega 1,8 posto. Najviši rast, od 6,1 posto godišnje zabilježen je od 1952. do 1980. godine te, zaključuju autori, nikad nije ponovljen.
Socijalizam generirao veći rast
Doduše, treba reći kako je rad Bićanića i suradnika objavljen u vrijeme kad je Hrvatska bila tek na izlasku iz krize koja je započela još 2008. godine. No, i noviji podaci, koje je prije tri godine skupio profesor Miljenko Antić s Građevinskog fakulteta u Zagrebu u svom članku 'Kvazi-eksperimentalan pristup ekonomskom razvoju Hrvatske: jesu li Jugoslavija i socijalizam bili bolji?' daju isti zaključak.
'Ukupno, Hrvatska je od 1946. do 1990. ostvarila prosječni ekonomski rast od 4,69 posto dok je od 1990. do 2021. ekonomski rast bio 1,06 posto. Dakle, Socijalistička Republika Hrvatska (SRH) imala je 4,4 puta veći ekonomski rast nego Republika Hrvatska', navodi Antić u svome radu.
Gledajući rast BDP-a po glavi stanovnika, on ističe da je Hrvatska od 1946. do 1990. godine ostvarila prosječno 4,23 posto, dok je od 1990. do 2021. domaće gospodarstvo raslo 1,54 posto godišnje, što je 2,7 puta manje nego u vrijeme Jugoslavije.
vezane vijesti
Odbačeni argumenti
Antić je pritom koristio i demografske podatke, ponovno ustvrđujući da je gospodarstvo Hrvatske u vrijeme socijalizma raslo više. Pritom je odbacio nekoliko teza koje se koriste pri argumentiranju tvrdnje da domaće gospodarstvo ne može brže rasti.
Najčešće se tu spominju posljedice Domovinskog rata. No, Antić tvrdi da je Hrvatska u mirnodopskom razdoblju imala prosječni godišnji ekonomski rast od 2,16 posto i rast BDP-a po glavi stanovnika od 2,57 posto, što je 2,2 puta manji ekonomski rast i 1,6 puta manji BDP po glavi stanovnika nego u doba socijalizma.
Drugi odbačeni argument je niska ekonomska baza, pri čemu se vratio čak i u doba Austro-Ugarske, kako bi objasnio po kojim je prosječnim stopama raslo hrvatsko gospodarstvo. Na kraju je ustvrdio da je BDP po glavi stanovnika 1974. godine u Hrvatskoj iznosio 10.786 dolara, a nakon Domovinskog rata 10.180 dolara.
Treći argument za slabiji rast hrvatskog gospodarstva u proteklih 30 godina su ekonomski trendovi u Europi i svijetu. Paralela bi se mogla povući, jer je i svjetsko gospodarstvo nakon Drugog svjetskog rata imalo bolje rezultate nego sada. U razdoblju od 1950. do 1990. prosječni globalni gospodarski rast iznosio je 4,16 posto godišnje, dok je rast BDP-a po stanovniku iznosio 2,25 posto godišnje. Od 1995. do 2020. ukupni rast je bio 3,26 posto, a BDP po stanovniku je iznosio dva posto.
Privatizacija nije uzeta u obzir
Antić je pritom naglasio kako je Hrvatska u socijalizmu prošla dva razdoblja. Prvo je od 1945. do 1980. BDP rastao za 5,8 posto (6,3 posto per capita), da bi od 1980. do 1990. BDP po glavi stanovnika padao na konačnih 0,9 posto godišnje. Argument koji se prilikom objašnjavanja ekonomskih kretanja često propušta je pretvorba i privatizacija, ustvrdio je Antić.
'Luka Rajić je za 2,05 milijardi kuna prodao 92 posto svojih dionica u kompaniji Dukat. Dakle, preprodajom samo jedne tvornice, koja je nekad efektivno bila u vlasništvu SRH, dotični je pojedinac uprihodio otprilike 1/6 novca kojeg je cjelokupna RH uprihodila prodajom tisuća tvrtki koje su bile u njenom vlasništvu. Dodatno, revizija je pokazala da su u 94 posto slučajeva privatizacije utvrđene protuzakonite radnje a 60 posto radnika je izgubilo posao nakon privatizacije', naveo je u svom radu.
Podaci Eurostata, pak, pokazuju kako je od 2021. do danas BDP po glavi stanovnika porastao s 12 na 15 tisuća eura. No, boljke gospodarstva postoje, iako smo u europskom vrhu po rastu BDP-a, koji je trenutno procijenjen na tri posto godišnje.
Rast inflacije, rast cijena nekretnina i snižavanje cijena rada koje ne ide na ruku demografiji, te značajna ulaganja potaknuta novcem iz europskih fondova nešto su s čime se trenutno bori domaća ekonomija. Povijesno gledano, ekonomski Hrvatska nikad nije bila ekonomski jaka, ali je u socijalizmu bila uspješnija negoli u kapitalizmu.
