'Burza hrane startala je prije 3,5 godine, a sve je zamišljeno kao platforma na kojoj se povezuju mali i srednji proizvođači s restoranima, hotelima, caterinzima i specijaliziranim dućanima. Nismo nikakvi prekupci, nakupci ili slično', objašnjava Ana Feldi iz Nutriciusa, tvrtke koja je pokrenula Burzu hrane čiji je osnivač Slaven Kulić, a na kojoj je trenutačno i četvero zaposlenih.

Ova je tvrtka prema posljednjim službenim podacima za 2015. uprihodila 202,32 tisuće kuna dok je godinu završila u minusu sa 160,32 tisuće kuna, a godinu prije uprihodila je 88,37 tisuća kuna dok joj je minus bio nešto veći i iznosio 453 tisuće kuna. U Nutriciusu objašnjavaju kako se gubitak smanjuje s početnih pola milijuna kuna jer su u startu imali ulaganja, poput zakupa domene, pripreme cijelog projekta i stvaranja određenog broja korisnika te redizajna prošloga proljeća nakon kojega su tek krenuli u posao punim zamahom.  

Na Burzi hrane za sada je više malih proizvođača nego kupaca, u omjeru 60:40 posto, govore statistike. Proizvođači i vlasnici obiteljsko-poljoprivrednih gospodarstava tu s restoranima ili hotelima, primjerice, koji su u potrazi za nečim domaćim, prirodnim i autohtonim, dogovaraju kupnju, način plaćanja i isporuku. Osigurana je i mogućnost dostave.

436483, 363504, 290340, 452871

'Sada smo fokusirani samo na Hrvatsku, ali i restorani i hoteli iz inozemstva pokazali su interes za domaće hrvatske proizvode. No budući da imaju puno strože kodekse, uvijek traže da im naši korisnici prvo pošalju određene uzorke. Tako je, primjerice Ipša iz Istre u Luxembourg isporučio maslinovo ulje', kazuje Feldi napominjući kako im je plan, kada Burzu hrane podignu na domaćem tržištu na zadovoljavajuću razinu, okrenuti se i onima u inozemstvu.

'Posljednjih mjeseci bilježimo rast od oko 15 novih korisnika dnevno, što je puno. Nismo mrtav portal, jer stalno evidentiramo i ažuriramo podatke', napominje ona.

Od juga do istoka i sjevera Hrvatske nudi se sve, ali isto tako i kupuje. Primjerice zagrebački restoran Madera već više od tjedan dana aktivno traži proizvođače konjetine iz Hrvatske za čiji je kilogram spremna platiti 60 kuna. Istovremeno s Acinog salaša u Tordincima potražuju kulen čiji kilogram cijene na 200 kuna. Među onima koji ovdje kupuju su i zagrebačka delikatesna trgovina Grga Čvarak, ali i restoran Lašćinska klet.

'Ostvarili smo određene kontakte preko Burze hrane s proizvođačima. Na tržištu smo prisutni četiri godine i s puno njih radimo pa se zato i ovdje oglašavamo. Međutim, malim proizvođačima nedostaje edukacije kako bi došli do krajnjih potrošača, nisu upoznati sa zakonima, dostavom i troškovima pa moramo odrađivati određene stvari umjesto da se bavimo poslom. Oni jako puno znaju o proizvodnji, ali ne i o prodaji, na čemu treba raditi s njima', priča za tportal Silvija Puljić, vlasnica zagrebačke delikatesne trgovine Grga Čvarak koja surađuje upravo s obiteljsko-poljoprivrednim gospodarstvima iz cijele Hrvatske budući da se njihove police pune provjerenim domaćim proizvodima s hrvatskih polja.

Proizvođači s njima nemaju problema jer su, kaže, upoznati s radom Grge Čvarka
 

'Naši proizvođači dosta su zatvoreni, puni nepovjerenja, ne vjeruju institucijama, sumnjičavi su. Nisu otvoreni još za neke ovakve priče. Teško se odlučuju slati uzorke. Sve bi najradije prodali na kućnom pragu ili sajmovima koje obilaze da mogu, skeptični su prema ovom načinu prodaje. S druge strane im je opet dobro to što ne moraju nikamo iz svoga doma kada su na Burzi hrane, a robu šalju kada vide novac na svojem računu, problema oko dostave i isporuke nemaju jer smo taj dio uklopili u samu platformu', opisuje Feldi.

Korisnicima je na Burzi hrane dostupna i interaktivna karta na kojoj mogu pretraživati različite djelatnosti, poput prodavaonica, mesnica, izletišta, restorana i vidjeti one koji nabavljaju proizvode od lokalnih OPG-ova kao i koji su to proizvodi. Redovito im za uplaćenih 200 kuna godišnje članarine s Burze hrane, između ostaloga, izvještavaju i o održavanju različitih sajmova.

'Svaki korisnik ima mogućnost otvoriti i svoj profil na kojemu će opisati svoju djelatnost, ono što proizvodi, po kakvim uvjetima i po kojim cijenama. Dostupna im je i mogućnost povezivanja s drugim web-sadržajima poput Facebooka, Instagrama, što sve ovisi o njima samima i njihovim preferencijama i željama', zaključuje Ana Feldi s Burze hrane.