'Hrvatske vlasti proširile su povlastice ratnim veteranima i članovima njihovih obitelji, što je rezultiralo povećanjem njihovih najviših mirovina. S druge strane jako je malo učinjeno da se veterane reintegrira na tržište rada', navodi se u izvješću Europske komisije.

Ističu kako je Zakon o braniteljima koji je usvojen u studenom 2017. otvorio mogućnost da se još ljudi registrira kao ratni veterani, smanjio dobnu granicu odlaska veterana u mirovinu i proširio mogućnosti da njihovi članovi obitelji naslijede veteranske mirovine te uveo dodatne socijalne povlastice za veterane, kao i obavezu financiranja veteranskih udruženja.

Naglašavaju i da su, u prosjeku, veteranske dvostruko više od običnih mirovina.

Profesor socijalne politike Zoran Šućur, autor jedne od rijetkih stručnih studija o ratnim veteranima 'Demografska i socioekonomska obilježja hrvatskih branitelja', objavljene u lipnju prošle godine, smatra kako se ne može izričito tvrditi da su oni 'privilegirani'.

'Ovisi s kojeg aspekta gledate. Jedan je problem aktivacija tih ljudi koji su u radno aktivnoj dobi na tržištu rada. Slažem se da je nedovoljno učinjeno na njihovom zapošljavanju, posebno jer je pretežno riječ o mladim ljudima. Ali studija je pokazala kako su branitelji u podjednakoj mjeri radno aktivni kao i ukupno stanovništvo, čak imaju nešto veći udio zaposlenih i manji udio nezaposlenih od ukupnog stanovništva. Hrvatska općenito ima nisku stopu zaposlenosti radno aktivnog stanovništva, negdje oko 60 posto, u odnosu na druge zemlje Europske unije', izjavio je Šućur za tportal.

Kad je riječ o braniteljskim mirovinama, nije sporno to da su one dvostruko više od običnih. Prosječna braniteljska mirovina je veća od 5000 kuna, dok prosječna mirovina u Hrvatskoj iznosi oko 2300 kuna.

'Prema visini mirovina, Hrvatska je na repu svih europskih zemalja i zato upadaju u oči mirovine za branitelje. To je subjektivno pitanje odnosa društva prema toj populaciji i koliko će se nagraditi njihovo sudjelovanje u obrani zemlje', mišljenja je Šućur.

Inače, kad se uspoređuje standard stanovanja braniteljske populacije i ukupnog stanovništva, studija nije pokazala znatne razlike u pogledu veličine stambenih jedinica, stambenih statusa te opremljenosti stanova.

Država godišnje izdvaja oko šest milijardi kuna za branitelje i članove njihovih obitelji. Najveći dio toga, nešto manje od pet milijardi kuna, odlazi na mirovine koje koristi više od 70 tisuća ljudi. Prema nekim projekcijama, kad stupe na snagu sve stavke Zakona o hrvatskim braniteljima, usvojene u studenom lani, za mirovine hrvatskih branitelja 2025. izdvajat će se 8,3 milijarde kuna, što sigurno neće pozdraviti ekonomski analitičari Europske komisije.

Poduzetnik Petar Lovrić, bivši šef Udruge malih i srednjih poduzetnika pri Hrvatskoj udruzi poslodavaca, ujedno dragovoljac Domovinskog rata (bio je zapovjednik 83. samostalnog zagrebačkog bataljuna), smatra kako Europska komisija griješi kad proziva Hrvatsku zbog ratnih veterana.

'Kad se uzme u obzir to da smo imali krvavi petogodišnji rat, tad i nemamo previše korisnika braniteljskih prava. Ja sam u ratu proveo četiri godine i nemam nikakva prava. Više od 400.000 registriranih branitelja nema nikakva prava. Bruxelles kaže kako na ukupni volumen proračuna previše izdvajamo za veterane, ali mi taj rat nismo htjeli. Nije istina da se premalo radi na uključivanju braniteljske populacije na tržište rada. Imate niz programa. Naš generalni problem je to što zbog rata i tranzicije imamo lošu poduzetničku klimu. Kad vam je niska osnovica dohotka, ne možete puniti mirovinski sustav, zdravstveni sustav, porez na dohodak. Na godišnjoj razini tu podbacimo za 30 milijardi kuna. Znači možemo ukinuti sve braniteljske povlastice i opet ćemo biti u problemima', naglasio je Lovrić.

Međutim slaže se s kritikama Europske komisije da kasnimo sa strukturnim reformama.

'Tu su u pravu. Ali nama ne trebaju reforme, već reformacija, odnosno ozbiljne promjene! Opasno je što smo toliko ovisni o turizmu jer je to dobar put za propast. Nužna nam je diversifikacija. Moramo povećati prihodovnu stranu proračuna!', zaključio je Lovrić.