Ekonomski strateg Koalicije rada i solidarnosti Ljubo Jurčić napominje da je za visoku stopu rasta zaslužna i niska baza. 'Dok su druge zemlje još 2010. izašle iz recesije, mi smo nastavili padati. Može se reći da ovaj rast pokazuje da smo izašli iz recesije, ali ne i iz krize. Od 2008. pali smo u rupu od 13 metara i još uvijek smo u toj rupi', slikovito opisuje Jurčić stanje naše ekonomije.

Prema njegovu mišljenju, prirodni rast hrvatske ekonomije bez negativnih utjecaja ekonomske politike je 1,5 do 2 posto, a za nešto viši rast u trećem tromjesečju zaslužne su povoljne vanjske okolnosti koje su utjecale na rast izvoza roba i dobru turističku sezonu.

Pritom naglašava da je Hrvatska mogla imati znatno viši rast da je Vlada vodila efikasnu ekonomsku politiku. 'Da je Hrvatska imala politiku turizma, mogli smo imati turistički rast od 10 posto, a izvoz je mogao rasti 20 posto da je Vlada imala kvalitetnu industrijsku politiku', tvrdi Jurčić.

Uzimajući u obzir kretanje BDP-a zemalja u okruženju, Jurčić zaključuje da bi 'prosječno uspješna vlada u postojećim okolnostima digla rast BDP-a na četiri posto'.

Financijski analitičar Željko Kardum u emisiji Studio 4 HRT-a rekao je kako će se političari hvaliti velikim rastom BDP-a u trećem kvartalu i prešućivati koliko je to zapravo mizerno na godišnjoj razini.

'Selektivni medijski odabir statističkih podataka samo će zbunjivati ljude, a zapravo im oni gotovo ništa ne znače. Svi znamo da uz postojeći deficit i javni dug ovaj rast nije dovoljanni za refinanciranje dospjelog duga. Zbog toga svi zazivaju reforme premda gotovo nitko točno ne zna što one donose', rekao je Kardum.

Kardum upozorava da najavljene reforme i rezanje troškova države kratkoročno sigurno donose pad BDP-a, povećanje nezaposlenosti i smanjenje socijalnih prava. 'To se zove reformski trošak i Europska komisija već ga je predvidjela u jesenskoj prognozi za Hrvatsku u 2016. godini', ističe Kardum.

Navodi primjer Portugala u kojemu su provedene reforme nakon čega makroekonomski podaci stoje odlično, ali posljedice trpe građani. 'Nakon uspješno provedenih reformi Portugal makroekonomski izgleda odlično, a Portugalci loše. Godišnje im se iseljava 100.000 ljudi. Nakon što su smanjili državni deficit na europski prihvatljiva 3,4 posto i nakon četiri godine izašli iz međunarodnog programa pomoći tzv. Trojke, Portugalcima je prekipjelo, dosta im je mjera štednje pa su izabrali novu socijalističku vladu', kaže Kardum.

Dodaje da bi se nešto slično moglo dogoditi u Španjolskoj koja na izbore izlazi 20. prosinca.