Sudionici okruglog stola 'Hrvatska razvojna strategija i ekonomska politika' u organizaciji Zagrebačke inicijative i Zaklade Konrad Adenauer složili su se da je 2016. za Hrvatsku ključna godina u kojoj je potrebno obuzdati javni dug i stvoriti kredibilnu ekonomsku politiku usmjerenu na ubrzanje gospodarskog rasta
U uvodnom izlaganju moderator Mladen Vedriš ustvrdio je da je Hrvatska jedini gubitnik među novim zemljama Europske unije od 2008. do danas gledano po kretanju kupovne moći. Uz to, naglasio je da Hrvatska ima najveći javni dug i najveći proračunski deficit među tim zemljama.
Za Darinka Bagu, predsjednika udruge Hrvatski izvoznici, nema sumnje da jedino jačanje izvoza može ubrzati stopu gospodarskog rasta. 'Drugi modeli rasta su potrošeni, nama ostaje samo izvoz', tvrdi Bago, ali napominje da u Hrvatskoj izvozi samo 13 posto poduzeća.
Kada je riječ o brojnim reformama o kojima se govori, Bago je sumnjičav o mogućnosti njihove provedbe. 'Čini mi se da smo se našli u šizofrenoj situaciji. Traže se reforme, kontinuirano se mijenjaju zakoni, ali ih ne provodimo. Postavlja se pitanje imamo li kapaciteta za sve reforme koje nam trebaju', skeptičan je Bago.
Upitan zašto je Hrvatska osuđena na to da je strani investitori zaobilaze, Mladen Fogec, predsjednik Udruženja stranih ulagača u Hrvatskoj, naglasio je ključne uzroke, a to su neujednačena primjena zakona, prečeste promjene poreznih propisa te opstrukcija lokalnih vlasti. 'Vlada često ima dobre ideje i propise, ali lokalna vlast ih ne primjenjuje, osobito ako se radi o suprotnoj političkoj opciji', rekao je Fogec.
Tomislav Ćorić, jedan od ekonomskih stratega Domoljubne koalicije, diplomatski je odgovorio na pitanje kako bi kao budući ministar financija formirao privremeni proračun koji bi zadovoljio vjerovnike. 'Hrvatska je jako dugo ulazila u situaciju u kojoj se nalazi i iz nje ne može izaći preko noći', rekao je Ćorić, ističući da se od ministra financija previše očekuje jer su 'problemi negdje drugdje'.
'Nikakve fiskalne mjere neće riješiti problem javnih financija, ali moguće je raditi na kredibilitetu ukupne ekonomske politike', poručio je Ćorić.
Kada je riječ o održivosti javnih financija, ekonomski analitičar Žarko Primorac smatra da je 2016. jedna od posljednjih, ako ne i posljednja godina u kojoj Hrvatska može učiniti nešto da spriječi eskaliranje problema. 'Ako budemo imali pametnu ekonomsku politiku, iduću godinu možemo iskoristiti za zaokret jer već 2017. dolazi na naplatu 30 milijardi kuna i ako se ništa ne napravi, 2017. će biti dramatična', upozorio je Primorac.
Govoreći o izvozu, Primorac je upozorio na nerealni tečaj i činjenicu da podaci o rastu nisu realni zbog roterdamskog efekta. 'Hrvatska ima konstrukcijsku grešku učinjenu devedesetih, kada je utvrđen tečaj od 3,75 kuna za jednu njemačku marku. Od tog trenutka privredni je sustav definirao prioritete – uvoz i potrošnja, a ne izvoz i proizvodnja', tvrdi Primorac.
Da tečajna politika destimulira izvoznike, smatra i Bago te predlaže kontroliranu deprecijaciju kune (do dva posto godišnje), uz niz dodatnih mjera afirmacije izvoza koje trebaju stvoriti jeftin kapital za izvoznike.
Ćorić pak smatra da se problem nerealnog tečaja prenaglašava. 'Kad bi to bio najveći problem, onda ne bismo imali problema. Imamo desetke problema koji nisu u sferi monetarne politike', ističe Ćorić. Njega najviše brine problem nekredibilne ekonomske politike koji se pretočio u visoku cijenu kapitala.
