'Društvo je, u prošlosti, ostvarivalo iznimno dobro poslovne rezultate, uvjetovane nekadašnjom odličnom prodajom tiskanih medija. Međutim, razvoj digitalnih medija, internet, opći pad osobnog standarda uvjetovali su i pad prodaje svih tiskanih medija, pa tako i Novog lista', piše u planu financijskog restrukturiranja kojeg potpisuje Albert Faggian, većinski vlasnik Novog lista.

Prema tom dokumentu, Novi list je 2011. godinu završio sa značajnim gubitkom da bi u posljednje dvije godine, nakon rigoroznih mjera štednje, otkaza i smanjenja plaća zaposlenicima, uspio 'prebroditi krizu i poslovanje opet dovesti u pozitivne trendove. No bez obzira na maksimalne mjere racionalizacije, list je 2013. godinu iskazao gubitak od 5,1 milijun kuna, da bi taj trend bio nastavljen i u 2014. kada je u prvih pet mjeseci ostvaren gubitak od 19,4 milijuna kuna.

Kako se ističe u planu restrukturiranja, društvo je poslovalo u otežanim uvjetima i zbog povremenih problema s likvidnošću kasnilo je u podmirivanju pojedinih obaveza. U takvim uvjetima, ističe se u planu restrukturiranja, relativno uredno se podmirivalo obveze prema poslovnim bankama, ali se zaostajalo u podmirivanju obaveza prema državi i dobavljačima.

'Slijedom svega navedenoga, posebno cijeneći činjenicu da su dva povezana društva Glas Istre novine d.o.o i Glas Istre trgovina d.o.o također pokrenula predstečajne postupke, kao i činjenicu da je Novi list jamac tim društvima za kredite kod poslovnih banaka (Zagrebačka banka i Istarska kreditna banka) te su banke pozvale Novi list na plaćanje dugova po tim jamstvima, što je dovelo Novi list do nelikvidnosti, blokade računa i nemogućnosti podmirivanja obveza' ističe se u planu restrukturiranja.

Ukupna navedena potraživanja vjerovnika prema Novom listu iznesena u nacrtu predstečajne nagodbe iznose 31,04 milijuna kuna, uz posebno istaknutu tražbinu razlučnog vjerovnika Zagrebačke banke od 12,5 milijuna kuna.

Prema priloženoj dokumentaciji, Zagrebačka banka je krajem prosinca uložila žalbu protiv rješenja Nagodbenog vijeća Fine smatrajući da njezine ukupne tražbine prema Novom listu (uključujući i one prema povezanim društvima Glas Istre novine, Glas Istre trgovina i Andre' d.o.o) iznose 19,83 milijuna kuna te traži da se ukine rješenje o utvrđenju tražbina u odnosu na nju i predmet vrati na ponovni postupak.

Kako se dalje navodi u planu, kratkoročne obveze Novog lista s 21. listopadom 2014. godine iznosile su 25,85 milijuna kuna. Najvećim dijelom, gotovo 14 milijuna kuna, riječ je o obvezama prema dobavljačima, a znatan iznos, 5,5 milijuna predstavljaju i kratkoročni krediti i pozajmice banaka te obveze prema RH i državnim poduzećima, 3,7 milijuna kuna.

Uprava Novog lista predlaže da se obveze prema strateškim dobavljačima, bez kojih daljnje poslovanje nije moguće, kao i onim prema onima koji imaju kolaterale dug podmiri na način da se otpišu kamate, a glavnica podmiri na način da se 80 posto podmiri u novcu, a 20 posto uslugama marketinga, u roku od pet godina nakon godinu dana počeka.

Predlaže i reprogram kratkoročnih kredita, uglavnom dobivenih od Zagrebačke banke, uz otpis kamate, te podmirivanje 30 posto glavnice u uslugama marketinga.

Najveći dug prema državi, 3,33 milijuna kuna čine dugovi prema Ministarstvu financija na ime poreza i doprinosa za plaće i prireze, a Uprava ih planira podmiriti do dana potpisivanja predstečajne nagodbe.

Iz plana je vidljivo i da su krajem svibnja 2014. godine dugoročne obveze Novog lista bile 7,26 milijuna kuna (glavnica) i 165,67 milijuna (kamate). Najveći dug pritom je prema Zagrebačkoj banci, samo za glavnicu 6,7 milijuna kuna.

Zbog insolventnosti i nelikvidnosti, predlaže se da se otpis obračunate kamate, podmirivanje 30 posto glavnice u uslugama marketinga te produženje otplate ostatka dugoročnih obveza s rokom počeka, kao i smanjenje kamatne stope na sve obveze na 4 posto.

U operativnom planu restrukturiranja Novog lista istaknuta je kao 'osnovna mjera' – smanjenje broja radnika. 'Provođenje ove mjere je već započelo početkom 2014. godine. Naime, prirodnom fluktuacijom i programom ponuda otpremnina smanjen je broj radnika od 304 na 261 čime je mjesečni platni fond smanjen za više od 400.000 kuna. Efekt i puni obim ovog smanjenja bit će potpuno vidljiv krajem godine, nakon isteka svih otkaznih rokova', istaknuto je u planu.

Dalje se navodi i da će daljnji pad prodaje tiskanih medija i marketinga uvjetuje daljnje smanjenje broja radnika 'u onom obimu koji neće narušiti kvalitetu novina'.

U sklopu toga, već godinu dana provodi se analiza rada svakog pojedinog radnika, posebno u sektoru Redakcije, kaže se u dokumentu. Još se navodi da je prosječna bruto plaća u Novom listu veća od 11.500 kuna, pa bi postupno smanjenje broja radnika na otprilike 200 podrazumijevalo i uštedu na troškovima osoba od otprilike 9,52 milijuna kuna godišnje. Kaže se i da je alternativa takvoj soluciji jedino povećanje prihoda putem novih proizvoda i usluga, u kojem bi se dijelu radnika moglo ponuditi druge opcije rada.

Cupać: Sa sadašnjim brojem radnika ostvaruje se operativnu dobit

Predstavnik radnika u Nadzornom odboru Novoga lista Damir Cupać, komentirajući plan financijskog restrukturiranja u dijelu koji se odnosi na smanjenje broja radnika, izjavio je u srijedu za Hinu da Novi list sa sadašnjim brojem ljudi ostvaruje operativnu dobit, ocijenivši su navodi koji se odnose na smanjenje broja radnika paušalne ocjene.

'Viškovi radnika mogu se se riješavati samo u skladu sa Zakonom o radu i Kolektivnim ugovorom Novoga lista, a sve ostalo za sada shvaćamo kao jednostranu viziju vlasnika, koji nas je i doveo u sadašnju situaciju', rekao je Cupać.

'Kao predstavnik radnika u Nadzornom odboru još nisam vidio neki materijal po kojem bi se procijenilo da je 60-ak ljudi višak', dodao je Cupać, ističući da su, s druge strane, u prošla tri mjeseca zaposlena dva člana uprave i novi izvršni direktor.

Po Cupaću, najveći je problem Novog lista nelikvidnost koju stvara nenaplaćivanje dugovanja od drugih tvrtaka vlasnika Novoga lista Alberta Faggiana.