Napeta fotografija američkog predsjednika Donalda Trumpa okruženog liderima drugih ekonomskih velesila sa sastanka grupe G7, održanog tijekom vikenda u Kanadi, u samo je nekoliko sati postala simbolom ekonomsko-političke zbilje. I iako su u međuvremenu isplivale i druge fotografije koje pokazuju da se samo radilo o (ne)sretno uhvaćenom trenutku u kojem Trump izgleda kao da djetinje prkosi svima, dok se njemačka kancelarka Angela Merkel, francuski predsjednik Emmanuel Macron, japanski premijer Shinzo Abe i drugi roditeljski prijeteći nadvijaju nad inatljivog balavca, niti te dodatne spoznaje ne oduzimaju išta ozbiljnosti i gorkog osjećaja koji je ostao nakon završetka sastanka grupe G7.

Poznata kao grupa najrazvijenijih zemalja, G7 je skupina sedam država čiji se šefovi jednom godišnje sastaju kako bi utvrdili zajedničke smjernice svoje, a kako one zajednički predstavljaju više od 60 posto svjetske ekonomije, često i globalne ekonomske politike. Ovogodišnjem sastanku domaćin je bila Kanada i usprkos napetostima koje su vladale prije održavanja sastanka, do pred sam kraj se činilo da će Japan, Njemačka, Italija, Francuska, Velika Britanija, Kanada i Sjedinjene Američke Države naći zajednički jezik.

No kao što je to već postala svakodnevica kad je u pitanju američki predsjednik Donald Trump, sve se može izokrenuti naglavce u nekoliko sekundi, koliko je potrebno da bi se otipkao i objavio jedan popularni tweet. Iako je prvotno zakasnio na sam sastanak, pa je onda predložio da se u grupu ponovo primi Rusija, koja je zbog vojne intervencije u Ukrajini izbačena 2014., kao i da se ukinu sve carine i barijere u vanjskoj trgovini, činilo se da su s Trumpom ostali lideri svjetskih ekonomskih velesila uspjeli dogovoriti zajednički stav o temama o kojima se raspravljalo na sastanku.

Američki predsjednik je čak u jednom trenutku razgovore ocijenio 'iznimno produktivnima' te je konferenciju napustio prije njena završetka, da bi nekoliko sati nakon odlaska poslao poruku kako je američkim predstavnicima zabranio da potpišu zajedničku izjavu, obično tek puku formalnost, a njegova je poruka u konačnici dovela do rasula. Povod za Trumpovu naglu promjenu mišljenja navodno su bile izjave kanadskog premijera Justina Trudeaua u kojima se on osvrnuo na rastuće napetosti u vanjskoj trgovini između SAD-a i Kanade. Nakon toga kanadskog premijera su za 'izdaju' optužili i Trumpovi savjetnici.

Trumpove poruke nastavile su se tijekom ponedjeljka, a reakcije se ne stišavaju te se svode na procjenu da Donald Trump jednostavno razdire suradnju i savez koji je desetljećima bio poznat kao Zapad. U osnovi svega nalazi se ustaljeno Trumpovo uvjerenje da najveći američki trgovinski partneri iskorištavaju i debelo profitiraju u trgovini sa SAD-om.

Pod izgovorom zaštite američkih interesa Trump je od početka svojeg mandata prije godinu i pol već povukao dosta poteza – od povlačenja iz multilateralnih trgovinskih, ali i drugih sporazuma, inzistiranja na njihovom redefiniranju do uvođenja carina za uvoz razne robe. Upravo se carine na neke proizvode od čelika i aluminija koje je SAD počeo primjenjivati s početkom lipnja navode kao uvod u mogući svjetski trgovinski rat jer su Europska unija, Meksiko i Kanada već najavili svoje protumjere.

U nastavku svoje tweet tirade Trump je tako ponovio i prijetnju da će SAD uvesti i carine na europske automobile, što bi moglo utjecati na njemački izvoz, a američki predsjednik nije propustio priliku opet ponoviti da SAD snosi većinu troškova Sjevernoatlantskog saveza (NATO), tvrdeći da SAD tako stradava u vanjskoj trgovini usprkos tome što 's velikim financijskim gubitkom štiti Europu'.

Mada tržišta u ponedjeljak ujutro nisu posebno reagirala na najnoviji rast napetosti u svjetskim ekonomsko-političkim odnosima, reakcije na drugim razinama ne izostaju. Glavni tajnik Europske komisije Martin Selmayr tako je ponovio lanjsku izjavu njemačke kancelarke Angele Merkel kako 'Europa mora vlastitu sudbinu uzeti u svoje ruke', a i ostali komentari se svode na percepciju kako tradicionalni Zapad sve manje može računati na glatku suradnju sa SAD-om.

Nade da će usprkos lako zapaljivoj prirodi američkog predsjednika u tamošnjim političkim i ekonomskim krugovima biti dovoljno pritiska da se u budućnosti ne zaoštravaju odnosi između SAD-a i njegovih najvećih vanjskotrgovinskih partnera sve su manje. EU, Kanada i ostali će biti primorani na uvođenje protumjera, za što postoji konsenzus da će u konačnici ići na štetu svjetske trgovine i ekonomije.

Grupa sedam ekonomski najrazvijenijih zemalja zasad formalno i dalje uključuje SAD iako bi, nakon ovog vikenda, bilo lako zaključiti da se radi o grupi G6. Zajednički stavovi ostatka Zapada ukazuju na to da u ovom trenutku ne treba brinuti o rastu neslaganja među njima, no nastavi li rasti napetost u svjetskoj trgovini, ne bi čudilo da G7 naglo postane - 0.