Uslijed jakog vjetra i velikih valova nestala je Inina plinska platforma Ivana D, a kako stvari sad stoje, u potragu za njom neće se krenuti do kraja tjedna zbog jako loših vremenskih uvjeta. Tportal je istražio kakva je to sudbina mogla zadesiti ovu golemu plinsku platformu, a autoriteti u području naftno-plinskog inženjerstva odmah nam napominju kako je pogrešno tvrditi da je Ivana D. 'nestala'. Jednostavno se, ističu, uslijed jakih valova prevrnula i potonula, pa je neće biti jako teško pronaći
Daria Karasalihović Sedlar, profesorica s Rudarsko-geološkog-naftnog fakulteta, uvodno nam kaže kako se već mogu čuti usporedbe s katastrofom u Meksičkom zaljevu i platformom Deepwater Horizon, što nema uporišta u stvarnosti.
'Postoje bušeće i proizvodne platforme poput Ivane D. Proizvodne platforme se instaliraju nakon što bušeća napravi bušotinu, a Ivana D. je platforma tipa 'monopod', imala je dakle jednu nogu i, čini mi se, četiri pilota koji su je držali. Ti piloti se ubuše u tlo i po mojem mišljenju u ovom slučaju došlo je do destabilizacije tla jer ne vjerujem da je došlo do destabilizacije konstrukcije', kaže nam Karasalihović Sedlar i nastavlja:
'To će utvrditi nadzor. Govori se da su je pogodili valovi od dva metra, drugi navode da su valovi bili šest metara, a takve platforme su konstruirane da izdrže valove od 12 metara. Platforma je visoko iznad razine mora, ali ako je neki plimni val destabilizirao tlo, moglo se sve srušiti, no nezahvalno je nagađati.'
'Onečišćenje na razini potopljenoga glisera'
Platforma je, ako se prevrnula, ostala pod tlakom, kaže naša sugovornica, jer je bila spojena s platformom Ivana E dok su platforme Ivana A i B glavne platforme s ljudskom posadom. 'Ove manje, satelitske platforme, udaljene su od glavnih oko tri milje i dežurstvo ih po boljem vremenu vidi i upravlja njima. Na proizvodnim platformama postoje dubinski ventili koji su u bušotini i koji zatvaraju plin u ovakvim slučajevima', kaže nam Karasalihović Sedlar.
Dodaje kako nema straha od velikog zagađenja jer plin, čak i ako iscuri, curi bez ikakvih primjesa nafte. 'Sama platforma na sebi nema nikakve dizelske agregate, napajala se na solarne panele, tako da je onečišćenje na razini potopljenoga glisera. Nema mjesta ni špekulacijama da je Ina sama srušila tu platformu jer je Ivana D bila jedan od boljih proizvođača na Jadranu, Ina ima veliku štetu i po Konvenciji o zaštiti mora platformu mora dotegliti u brodogradilište, u kojem će je vjerojatno srezati.'
Karasalihović Sedlar zaključuje da slične platforme mogu biti zanimljive na morskom dnu kao potencijalna mrjestilišta riba, no u ovom slučaju niti to neće biti opcija jer dubina mora biti viša od 50 metara, što kod Ivane D nije slučaj.
INA u potragu za Ivanom šalje i podvodnu robotsku ronilicu
Iz Ine su priopćili da se zbog vremenskih neprilika još uvijek ne može ići u obilazak lokacije brodom kako bi se utvrdile okolnosti događaja. 'Prema trenutačnoj vremenskoj prognozi, isplovljavanje broda je izgledno u drugoj polovici tjedna. Uz stručnjake iz kompanije, pregled na lokaciji obavit će predstavnici nadležnih službi s kojima je INA u kontinuiranom kontaktu vezano uz događaj. U tijeku je i priprema podvodne robotske ronilice koju INA i inače koristi za pregled stanja odobalnih eksploatacijskih objekata', priopćili su iz Ine.
'Još jednom ponavljamo da se na Ivani D aktivirao sustav za isključivanje u nuždi (engl. ESD – Emergency Shut Down) te su zatvaranjem dubinskih sigurnosnih ventila plinske bušotine dovedene u sigurno stanje, dok je tlak u plinovodu ostao stabilan. Događaj nije imao štetnog utjecaja na okoliš, a proizvodnja se na svim ostalim odobalnim eksploatacijskim objektima odvija po planu. Posljednji koordinirani inspekcijski nadzor odobalnog eksploatacijskog objekta Ivana D obavljen je u listopadu ove godine te je objekt radio uz valjanu Svjedodžbu o sigurnosti za rad', zaključuju.
'Krive klimatske promjene, opasnosti nema'
Jedan od bivših zaposlenika Ine smatra da su za prevrtanje platforme vjerojatno krive klimatske promjene. 'Kada je platforma građena i postavljena, vjerojatno nitko nije računao na jake vjetrove i valove kakve imamo danas, koji su je sasvim vjerojatno prevrnuli', kaže naš sugovornik i dodaje:
'Za zaključke je preuranjeno, ali intenzivno se radi na tome da se utvrde činjenice iako je to trenutačno otežano jer se do daljnjega ne može izaći na more brodom zbog loših vremenskih uvjeta. Olakšavajuća okolnost je to da su se uključili svi sigurnosni mehanizmi, sve je pod kontrolom i nema opasnosti. Na mjestu na kojem je platforma vjerojatno potonula more je duboko oko 40 metara, a sama Ivana D stršala je iznad mora još barem deset metara. 'Iako je vrtni patuljak u odnosu na veće plinske platforme, riječ je o opremi teškoj nekoliko stotina tona', kaže nam bivši zaposlenik Ine.
život na platformi
Kako je ljudima koji po dva tjedna ne silaze s platforme
Na glavnoj plinskoj platformi Ivana, koja je smještena oko 50 kilometara od Pule, radi se u smjenama od dva tjedna. Nakon dva tjedna rada posade, koje sačinjavaju samo muškarci, odlaze na dva tjedna odmora. 'Nije baš ugodno… Bilo je i valova do devet metara, bilo je juga na Ivani, a i bure do 160 na sat…', rekao je lani za Dnevnik.hr jedan od radnika na ovoj platformi.
Radnici priznaju da je život na platformi nešto bolji zbog odlične hrane, ali i visokih sigurnosnih standarda. Platformsko polje Ivana radilo je 20 godina bez ikakve nesreće do potonuća platforme Ivana D. Hoda se i radi na velikim visinama, po 40 metara iznad mora, pa se radnici uvijek jednom rukom drže za ogradu.
Platforma Ivana već 20 godina crpi plin iz Jadrana i to s dubine oko 2000 metara. Sveukupno je do danas, procjenjuje se, proizvedeno plina u vrijednosti višoj od 30 milijardi kuna.
Inače, platforme Ivana A do Ivana K dobile su ime po plinskom polju Ivana, a Ina u portfelju ima i polja Ida, Ika, Irina, Anamarija, Ana, Vesna, Marica i Katarina, no kako i gdje je točno nestala Ivana D, do kraja ovog tjedna vjerojatno će utvrditi Dolores Brenko Škerjac, lučka kapetanica pulske kapetanije.
