Od veljače do kraja rujna tečaj rublje vrtio se oko 50 rubalja za euro, onda je uslijedio nagli uspon eura, koji je kulminirao sredinom prosinca, kad se samo nakratko približio razini od 100 rubalja, neposredno nakon intervencije ruske središnje banke oštrim povećanjem kamatnih stopa s 10,5 posto do čak 17 posto. No nakon govora ruskog predsjednika o tome da neće dirati u ruske devizne rezerve i ograničenja izvoza žitarica te o mjerama kontrole kapitala trend pada je ipak zaustavljen i trenutno se vrijednost rublje kreće na razini od oko 69 rubalja za euro. Znači, krajem prosinca euro je prema rublji bio za oko 38 posto jači nego tri mjeseca prije, a u najnovijoj analizi Hrvatske gospodarske komore zaključuju da se trend ipak kreće prema stabilizaciji tečaja
'Treba navesti kako službena statistika o kretanju robne razmjene Hrvatske s Rusijom nije pokazala vidljivije devijacije: ukupan je izvoz u prvih devet mjeseci povećan za 12 posto (za približno dvadeset milijuna eura), i to u kontekstu istodobnog pada prosječne vrijednosti rublje prema euru od 15 posto. Naravno, tijekom posljednjeg je kvartala pad vrijednosti rublje bio mnogo oštriji pa očekujemo da će rezultati hrvatskog izvoza u Rusiju do kraja godine biti nešto lošiji, no ne i tako dramatični', kažu u HGK.
'Slabljenjem rublje prema euru (i američkom dolaru) svi izvoznici na rusko tržište, pa tako i hrvatski, postaju cjenovno nekonkurentniji u odnosu na domicilne ruske proizvođače istovrsne robe: isti proizvod čija je cijena do prije nekoliko mjeseci bila 50 rubalja (odnosno preračunato jedan euro) sada ima cijenu oko 69 rubalja (preračunato opet jedan euro). To srednje i dugoročnije smanjuje rusku potražnju za uvoznim proizvodima, što utječe na poslovanje svih tvrtki izvoznica u Rusiju, pa tako i hrvatskih, dramatičnije onih koje su u većoj mjeri svog poslovanja izložene ruskom tržištu', smatraju u Komori.
No makroekonomski gledano, kako hrvatski izvoz u Rusiju čini mali dio ukupnog hrvatskog robnog izvoza (tek oko 2,5 posto), kriza u Rusiji neće pogoditi hrvatski izvoz globalno.
No svakako će pogoditi pojedinačne hrvatske tvrtke koje posluju na ruskom tržištu, a to su: Pliva, Jadran Galenski laboratorij, Belupo, Ericsson Nikola Tesla, Omco Croatia, Podravka, Končar – Energetski transformatori, AD Plastik, Harburg-Freudenberger Belišće, Končar – Mjerni transformatori, Adria Winch, MIV, Tondach Hrvatska, Piramida, D.E.M., ACG Lukaps, Klimaoprema, Aluflexpack novi, WAM Product i DOK-ING. Kako ističu u HGK, na listi je nekoliko velikih i vrlo značajnih tvrtki za hrvatsko gospodarstvo. Upravo se kod takvih trenutno može uočiti pad cijena dionica na hrvatskom tržištu kapitala.
'Odnosi se to na AD Plastik, kojem je u posljednja tri mjeseca cijena dionica pala za tridesetak posto; Podravku, koja predviđa smanjenje dobiti u sljedećem razdoblju zbog ruske krize, a kojoj je u posljednja tri mjeseca cijena dionica pala za petnaestak posto, te Končar, kojem je cijena dionica (na razini cijelog koncerna) pala za dvanaestak posto. Najveći su hrvatski izvoznici u Rusiju tvrtke iz farmaceutske industrije; oko 51 posto ukupnog izvoza u Rusiju odnosi se na lijekove u vrijednosti od oko 49 milijuna eura', navodi se u analizi.
Također, ono što može zabrinuti hrvatske izvoznike u Rusiju je srednje i dugoročnije kretanje gospodarstva Rusije koje je trenutno u trendu značajnog ublažavanja dinamike rasta (u trećem kvartalu 0,7 posto), što upućuje na kontrakciju potražnje koja može rezultirati smanjenjem mogućnosti plasmana hrvatskih proizvoda na ruskom tržištu. Krizu ruskog gospodarstva (a procjenjuje se da bi mogla biti najozbiljnija od 1998) potvrđuje i aktualna objava jedne od tri vodeće svjetske agencije za ocjenu kreditnog rejtinga, Standard & Poor’sa, da bi Rusija uskoro, prvi put u posljednjih deset godina, mogla izgubiti svoj investicijski kreditni rejting koji bi mogao pasti u kategoriju podinvesticijskog ranga ('smeća'). Ujedno se predviđa da bi ruska gospodarska aktivnost mogla pasti sljedeće godine, što bi bio njen prvi pad nakon 2009. Procjenjuje se da bi razina pada ruskog gospodarstva mogla biti i do četiri posto ako cijena barela sirove nafte ostane na razini od oko 60 dolara.
Hrvatski bankarski sektor odnosno dio bankarskog sektora kojim se realiziraju novčani tokovi s Rusijom reagirao je na stanje drastičnog pada rublje ponudom osiguranja od valutnog rizika vezanog uz rublju (hedging), koji bi trebao biti posebno koristan hrvatskim tvrtkama koje su u većem dijelu svog poslovanja izložene ruskom tržištu. Na plitkom hrvatskom financijskom tržištu hedging kao instrument upravljanja valutnim rizikom putem izvedenica poput futures ugovora, opcija ili spot ugovora dosad nije bio značajnije korišten, primarno zbog neinformiranosti o njihovim mogućnostima i percepciji o njihovoj nedovoljnoj učinkovitosti i previsokoj cijeni, no možda je došlo vrijeme promjena u okružju globalnih gospodarskih i financijskih nesigurnosti i oštrih šokova. Tu bi i banke trebale odigrati značajnu ulogu u boljoj informiranosti klijenata te transparentnijom ponudom usluga koje omogućavaju bolje upravljanje poslovnim rizicima.
